Milijarde za razvoj i radna mjesta

Mjerama se predviđaju potpore gospodarstvenicima kroz sustav klasičnoga kreditiranja putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka, u suradnji s HNB-om, te jamstvenog fonda i fondova za gospodarsku suradnju.

Idemo u odlučnu borbu za svako radno mjesto i potporu svakom gospodarskom subjektu koji ima šanse preživjeti, rekla je u četvrtak premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade koja je prihvatila dugo najavljivane mjere za oporavak i razvitak hrvatskoga gospodarstva.

Mjerama se predviđaju potpore gospodarstvenicima kroz sustav klasičnoga kreditiranja putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka, u suradnji s HNB-om, te jamstveni fond i fondove za gospodarsku suradnju. Potporu bi mogle dobivati one tvrtke koje su poslovale bez teškoća do 30. srpnja 2008., odnosno do početka svjetske gospodarske krize.

»Vlada tim mjerama namjerava stvoriti sve neophodne preduvjete za prevladavanje utjecaja globalne krize na hrvatsko gospodarstvo i za omogućavanje dugoročno održivoga gospodarskog rasta. Država će se aktivno uključiti u procese kreditiranja s ciljem povećanja likvidnosti i jačanja poslovnog sektora, što će dovesti do porasta gospodarskih aktivnosti, a time i do gospodarskog rasta. U te projekte idu zajedno Vlada, HNB, HBOR i poslovne banke. Višak likvidnosti banaka kanalizirao bi se prema poduzećima kojima je potreban novac kako bi se pokrenuo novi razvojni ciklus. Tim modelima danas postavljamo potporne stupove na kojima ćemo graditi cijeli sustav. Ti su koraci okvir za sve poslove koje ćemo, vjerujem, uspješno završiti tijekom godine, a neke potkraj veljače.
Aktivno ćemo se uključiti u očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, povećanje investicija, osiguranje likvidnosti, povećanje proizvodnje, a kroz sve to stabiliziranje proračunskih prihoda, smanjenje izdvajanja za nezaposlene i održavanje stabilnog makroekonomskog okvira«, kazala je premijerka.
Govoreći o fondovima, istaknula je da se njima uvodi transparentniji i održiviji model kroz suradnju države i privatnog sektora na zdravim tržišnim principima. »To je motor usmjeren na poduzetnike kojima je potreban kapital kako bi pokrenuli svoje aktivnosti«, dodala je premijerka Kosor.
Osvrnuvši se na primjedbe da se s predloženim mjerama kasni, pojasnila je da prije nije bilo novca za njihovu realizaciju.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker poručio je da je osnovna namjera predloženih mjera potaknuti kreditne aktivnosti i time stvoriti stimulativne uvjete za gospodarski oporavak.
»Vlada je lani stvorila preduvjete da se država mogla povoljno zadužiti u inozemstvu kako bi financirala svoje tekuće obveze, pa je likvidnost hrvatskih banaka trenutačno veća od četiri milijarde kuna, a HNB je spreman otpustiti dio pričuve i osloboditi oko deset milijardi kuna. Taj bismo novac u suradnji s HBOR-om plasirali prema hrvatskom gospodarstvu pod što povoljnijim uvjetima«, rekao je Šuker. Prva predložena mjera bilo bi financiranje održivih poslovnih projekata poslovnih subjekata uz aktivno sudjelovanje države. Šuker je istaknuo da je s HNB-om već dogovoreno da bi dvije trećine novca oslobođenog iz pričuve dobio HBOR, dok bi trećina ostala poslovnim bankama koje bi s tim novcem mogle samostalno raspolagati. Krediti bi se dobivali aukcijama, a u tim bi kreditima HBOR sudjelovao s 30 posto, dok bi 70 posto bio novac poslovnih banaka, čime bi se osigurale niže kamatne stope. Detaljni kriteriji za taj model bili bi određeni u roku od 15 dana, kada bi se znala i visina kamatnih stopa.
Prema drugom modelu, osnovao bi se jamstveni fond financiranja održivih poslovnih projekata gospodarskih subjekata uz aktivno sudjelovanje države. Model financiranja pripremit će ministarstva financija i gospodarstva u suradnji s HBOR-om, a Šuker je najavio da bi država odredila određeni iznos novca za taj fond, dok bi HBOR jednom ili dvaput mjesečno održavao aukcije na koje bi se javljale poslovne banke sa svojim projektima, a država bi preuzimala od 20 do 50 posto rizika.

Šuker je istaknuo da su predložene mjere potpuno usklađene s regulativom EU-a te da će se dio novca koji će se kreditno plasirati moći koristiti i za reprogram dospjelih kredita, za plaćanje određenih poreza i davanja državi, a razmišlja se i da bi ti plasmani bili za obrtna sredstva kroz dvije do tri godine, kako bi se riješio problem likvidnosti.

Treći model koji je Vlada prihvatila su fondovi za gospodarsku suradnju. Predviđeno je da bi država u tim fondovima sudjelovala s najviše milijardu kuna time što će za svaku kunu u fondovima dodati isti iznos.
»Projekti će biti zaštićeni i od poslovnih i od političkih kišobrana. Politika ne može niti smije odlučivati kome će ići kredit, a od poslovnih banaka tražimo da kroz te modele ne rješavaju neke svoje rizične plasmane. Želimo krajnje transparentno financiranje po tržišnim uvjetima, jer nas isključivo zanima fer utakmica«, poručio je Šuker. Najavio je i program za restrukturiranje ostalih poduzeća u teškoćama kada zažive spomenuti projekti i spomenuo mogućnost da će država dijelom ući u vlasništvo tih poduzeća.

»Oslobađanjem dodatnih likvidnih sredstava stvara se dodatni instrumentarij za izlazak iz krize i gospodarski oporavak. Time se rješava dostupnost novca i likvidnost, a rizike država preuzima na sebe«, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, istaknuvši da su fondovi za gospodarsku suradnju poznat instrumentarij koji već više od desetak godina postoji za kompanije kojima nije dostupan novac na uobičajenim tržištima. Posebno je pritom naglasio da će se predložene mjere odnositi na one koji se bave razvojem novih tehnologija, a koji teško dolaze do bankovnih kredita.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta ustvrdio je da će mjere naposljetku rezultirati novim radnim mjestima, boljem punjenju proračuna i konkretnoj gospodarskoj aktivnosti, a posebno povećanju potrošnje, što je iznimno važno u uvjetima krize.

J. Kosor: Završetak pregovora definitivno na vidiku
Premijerka Jadranka Kosor kazala je da je završetak pregovora definitivno na vidiku, a osvrnula se i na svoj sastanak sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom u srijedu u Kranjskoj Gori s kojim je, kako je kazala, dogovorila nekoliko važnih inicijativa, poput osnivanja komisije za rješavanje svih otvorenih pitanja, oživljavanja rada mješovitog odbora za gospodarstvo i održavanja konferencije o potpori državama jugoistočne Europe na njihovu putu prema euroatlantskim integracijama. Istaknula je da se razgovarao i o uklanjanju slovenskih rezervi u vezi s otvaranjem tri poglavlja i kazala da će do iduće međuvladine konferencije 19. veljače biti otvorena vjerojatno dva poglavlja, iako po njenom mišljenju nema razloga da se ne otvore sva tri.

Pomoć Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je donijela i odluku o dodijeli pomoći Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema odluci, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje odobrena je žurna nabava razne opreme u vrijednosti od 520.000 kuna s PDV-om. Odlučeno je i da u Albaniju, za pomoć stradalima u poplavama, pošalje 60.000 litara eurodizela iz strateških robnih zaliha. Također, Hrvatskom Caritasu odobreno je milijun kuna za pomoć stradalima u potresu na Haitiju.

Strategija suzbijanja prijevara za zaštitu financijskih interesa EU-a u Hrvatskoj
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice donijela Nacionalnu strategiju suzbijanja prijevara za zaštitu financijskih interesa Europske unije u Hrvatskoj i Akcijskog plana za njezinu provedbu. Kao zemlja korisnica pretpristupnih programa pomoći, Hrvatska je, sukladno međunarodnim obvezama, u pretpristupnom razdoblju dužna osigurati zakonodavni okvir za zaštitu financijskih interesa EU-a u Hrvatskoj, te uspostaviti učinkovit i djelotvoran sustav upravljanja nepravilnostima i prijevarama, vezano uz korištenje novca iz EU-a. Svrha donošenja te strategije je osigurati učinkovitu zaštitu financijskih interesa EU-a kroz jačanje sustava AFCOS u Hrvatskoj te provođenjem unaprijed definiranih mjera i postizanjem postavljenih ciljeva.

Imenovana uža radna skupina za pripremu nacrta ugovora o pristupanju Hrvatske EU
Vlada je donijela odluku o imenovanju članova uže radne skupine za pripremu nacrta ugovora o pristupanju Hrvatske EU kojoj će na čelu biti glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. Prema njegovim riječima, skupina će pravno, stručno i tehnički razmatrati dokumente koje će hrvatska dobivati od Europske komisije, a čiji bi sadržaj trebao biti ugrađen u tekst ugovora. Kada nacrt ugovora bude gotov, bit će predan Vladi. U skupini je 12 članova, ali sastav će se po potrebi proširivati. Drobnjak je podsjetio da je EU svoju radnu skupinu već imenovao, a budući da se najviše aktivnosti očekuje oko ljeta, vrijeme je da Hrvatska imenuje svoju.

Do daljnjega nema privatizacije HEP-a
Vlada je donijela zakon kojim je prestao važiti Zakon o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede (HEP). Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač pojasnio je da je Zakon donesen 2002. i da do danas nije proveden, jer postupak privatizacije HEP-a nije pokrenut. »Ocijenjeno je da nije opravdano pokretanje postupka privatizacije u razdoblju gospodarske krize i recesije kada je posebno naglašena uloga države u održavanju energetskog sustava stabilnim, kako u smislu opskrbe, tako i u smislu izbjegavanja cjenovnih udara«, dodao je Popijač. Podsjetio je na Strategiju energetskog razvoja donesenu u listopadu u Saboru koja se ne bavi pitanjem vlasništva pojedinih energetskih poduzeća. Liberalizacija energetskog tržišta treba se, pak, provesti do ulaska Hrvatske u EU, do kada treba provesti restrukturiranje poduzeća i odvajanje djelatnosti, ali niti to ne obuhvaća pitanje vlasništva niti zahtijeva privatizaciju.

Sjećanje na 15. siječnja 1992. i 1998.
Premijerka Jadranka Kosor na početku sjednice Vlade podsjetila je na 15. siječnja, dan kad je 1992. Hrvatska dobila međunarodno priznanje od članica tadašnje Europske zajednice i još nekih država te na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja koja je dovršena istog dana 1998.
»Stoga 15. siječnja bilježimo u povijesnom kalendaru na poseban način. Kad se sjetimo 15. siječnja 1992. i svega što smo u međuvremenu učinili, mislim da s jednom novom snagom možemo osnaženi krenuti u sve poslove koji nas čekaju ove godine. U svemu što radimo i u svim odlukama koje donosimo i koje ćemo donijeti idućih mjeseci- za oporavak gospodarstva, nastavak pregovora, borbu protiv korupcije, izgradnju Hrvatske kao zemlje znanja, moramo neprekidno biti u mislima na to povijesno vrijeme i moramo neprekidno podsjećati na težak put koji je Hrvatska prošla do međunarodnog priznanja. To nas mora osnaživati u svemu što činimo i u sjećanje na te godine ne smijemo posustati u tome da Hrvatska bude takva kako su željeli prije svega branitelji koji su dali živote i oni koje još tražimo, a njih je na popisu 1030«, kazala je premijerka.