Prijava
Traži
Oni koji rade u prosjeku će za svoj rad dobiti 6206 kuna, koliko je iznosila prosječna neto plaća u srpnju, odnosno 8420 kuna bruto.
Kombinacija najduže recesije u Europi i skromnog oporavka, koje može zahvaliti političkom averzijom prema ključnim reformskim zahvatima, rezultirala je snažnim valom iseljavanja. Premda je ulazak u članstvo Europske unije i micanje barijera prema kretanju rada izazvao val migracija u većini članica, val od 230.000 građana koji su iselili od 2013. do danas, snažno je zatreslo i domaće tržište rada. Službena statistika o nezaposlenosti naizgled nije loša.
Stopa registrirane nezaposlenosti pala je sa 19,4 posto krajem 2014. godine na 8,5 posto u kolovozu ove godine što su razine koje analitičari nazivaju prirodnom nezaposlenošću za Hrvatsku. Bio bi to pokazatelj s kojim bi se svaka politička opcija rado pohvalila, da podaci o zaposlenosti ne bacaju potpuno drugačije svjetlo. Zaposlenost je rasla zajedno s oporavkom bruto domaćeg proizvoda pa onda od listopada prošle godine krenula silaznom putanjom.
Aktivna radna snaga
Od 4,2 milijuna građana koji su po popisu stanovništva 2011. živjeli u Hrvatskoj, po podacima Državnog zavoda za statistiku krajem kolovoza ove godine radno aktivnog stanovništva bilo je 1,57 milijuna, a među njima posao je imalo tek oko milijun i 215.000 građana. Kad se iz računice oduzmu učenici, studenti i umirovljenici, ispada da je oko milijun radno sposobnih građana izvan tržišta rada te da niti ne traži posao.
U Hrvatskoj tako samo 57 posto radno aktivnog stanovništva radi, jedino Grčka ima lošije pokazatelje od nas, dok primjerice taj postotak u Češkoj ili Estoniji iznosi 72 posto. Pritom je prilično indikativna kategorija stanovnika u dobi od 55 do 64 godina, u kojoj je stopa zaposlenosti tek 40 posto. Ta brojka, objašnjavaju stručnjaci, pokazatelj je strukturnih problema tržišta rada, ali i činjenice da postoji neiskorištena rezerva radne snage. Unatoč vrhuncu turističke sezone koja bilježi rekordnih nekoliko godina, rast noćenja, dolazaka i prihoda građana i tvrtki općenito, broj zaposlenih na mjesečnoj se razini smanjio za 0,3 posto u odnosu na srpanj. I istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb pokazuje da je indeks slobodnih radnih mjesta (OVI) u rujnu porastao za 24,4 posto u odnosu na lani, a u prvih devet mjeseci za 29,4 posto u odnosu na prosječnu vrijednost gledaju li se prva tri tromjesečja 2017.
Unatoč povećanju broja oglasa, desezonirani podaci pak upućuju na pad potražnje za radom na mjesečnoj razini od 2,8 posto. Oni koji rade u prosjeku će za svoj rad dobiti 6206 kuna, koliko je iznosila prosječna neto plaća u srpnju, odnosno 8420 kuna bruto. Gledano nominalno, plaća je za 1,1 posto niža nego u lipnju, a realno 0,2 posto. O tome koliko je prosječna plaća manjkav pokazatelj jer ga zamagljuju natprosječno visoka te ispodprosječna primanja, oslikava dubinski pogled u sektore.
Najvišu prosječnu plaću od 8539 kuna imaju zaposleni u ICT sektoru, kojima primanja rastu daleko iznad nacionalnog prosjeka budući da se radi uglavnom o visokoobrazovanim stručnjacima i propulzivnom sektoru. Visinom plaća slijede financijske djelatnosti i osiguranje s 8539 kuna, ali u tom sektoru plaće stagniraju što je posljedica usporavanja kreditne potražnje i preslagivanja bankarskog poslovanja koje traje posljednjih nekoliko godina. U sektoru opskrbe električnom energijom i plinom neto plaća doseže 7905 kuna, a u rudarstvu i vađenju 7227 kuna. Uz bok energetici su plaće u javnoj upravi, obrani te obveznom socijalnom osiguranju (zdravstvo) od 7013 kune. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti kod kojih je prosječna plaća porasla više od 6 posto u godinu dana na 7058 kuna.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
