S Novom godinom trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više se neće oporezivati kao da je riječ o plaći u naravi.
To će biti stimulativno za zapošljavanje radnika iz Slavonije i Zagreba na obali, kaže Anja Božina.
Ta novina, za koju su intenzivno lobirali poslodavci okupljeni u HUP-ovoj Udruzi ugostiteljstva i turizma, unesena je u Pravilnik o porezu na dohodak, kojeg je, kako je i obećao, ministar financija Zdravko Marić osvježio u sklopu vladinih mjera za zadržavanje i rast zapošljavanja. U odnosu na dosadašnju praksu to je, po ocjeni Anje Božine, savjetnice za računovodstvo i oporezivanje dohotka u RRiF-u, revolucionarna promjena.
"To će svakako biti stimulativno za zapošljavanje radnika iz Slavonije i Zagreba u priobalnim turističkim mjestima, kako za poslodavce, tako i radnike", ističe Božina. Prema novim odredbama Pravilnika, trošak smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja, a koji se podmiruje na teret poslodavca, ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada.
Uvjet za to je da računi o obavljenim uslugama glase na poslodavca, te da su podmireni bezgotovinskim putem, a u slučaju da su smještaj i prehrana organizirani kod samog poslodavca, on kao dokaz mora osigurati odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju. Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada neće se po novome smatrati vodu, kavu, čaj, mlijeko i druge napitke, osim onih koji sadrže alkohol, a koje poslodavac tijekom radnog vremena na svoj teret osigurava radnicima.
Među ostalim, kod određivanja plaće u naravi, po novome će se podići prag za određivanje godišnjeg iznosa s dosadašnjih 400 na 600 kuna, što će ohrabriti poslodavce koji radnicima daju bonove i druge vrste darova, a taj prag inače nepromijenjen je već 22 godine. Jedna od pozitivnih novina, a za koju se u RRIF-u poslodavci često raspituju, jesu potpore koje se isplaćuju radnicima kojima je uništena imovina u slučaju elementarnih nepogoda, a koje se više neće smatrati dohotkom. Ukupno će se, prema procjeni ministra Marića, izmjenama poreznih pravila poslodavce rasteretiti za 266 milijuna kuna.
Vijest je prenesena sa portala poslovni.hr