Predstečajna nagodba

Ministarstvo financija priprema mjere: Za 268.000 građana omogućit ćemo otpis do 70 tisuća kn duga

Država želi izbjeći oduzimanje nekretnina građanima zbog dugova za režije

Prve dvije godine smo bili fokusirani na to da pomognemo tvrtkama koje su zbog gospodarske krize upali u probleme, a iduće dvije godine ćemo se jače orijentirati na pomoć građanima koje je ta kriza dovela u bezizlaznu situaciju. To je naša socijaldemokratska obveza, jer nisu građani krivi što su došli u situaciju da su ostali bez posla ili su se razboljeli ili su im se prihodi drastično smanjili.

Ako je u prošlosti tržišna ekonomija rezultirala time da je od ljudi napravila socijalne slučajeve, država je tu da pomogne tim ljudima i da im omogući da izdrže dok se gospodarstvo ne oporavi i dok ne pronađu dobro plaćeni posao - programatske su riječi kojima je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, obrazložio namjeru Ministarstva financija da se u okviru zakona kojim će se regulirati bankrot građana institucionalizira i “predstečajna nagodba” za najsiromašnije građane koji su dužni do 100.000 kuna.

Temeljite analize
Lalovac nam je rekao kako iznos od 100.000 kuna nisu “isisali iz rukava”, već da analitički podaci govore kako od 24 milijarde kuna (glavnice) koliko iznose blokirani računi 307.000 građana, njih oko 268.000 ima dug do 100.000 kuna. Prema tim informacijama do 2000 kuna dužno je 52.662 građana i na njih otpada 56,2 milijuna kuna blokiranog duga, dok od 2000 do 10.000 kuna duguje 93.289 građana s ukupno 486 milijuna kuna blokiranog duga.

Od 10.000 do 25.000 kuna dužno je 35.947 naših sugrađana s ukupnim dugom od 1,28 milijardi kuna, a od 50.000 do 100.000 kuna dužan je 28.261 građanin s ukupnim dugom od 1,98 milijardi kuna. Tih 268.000 građana duguje 5,7 milijardi kuna od ukupno 24 milijarde kuna i Boris Lalovac je odlučan u tome da se za te ljude osmisli model putem kojeg bi im se omogućio maksimalni otpis od 60 do 70 posto duga (uključivo kamate).

- Smatram da bi bilo dobro da u okviru upravnog postupka pred sudom nagodbeno vijeće kojeg bi činili vjerovnici utvrdi u svakom pojedinačnom slučaju imovinsko i prihodovno stanje građana i da se onda ovisno o tome donose odluke o tome hoće li se i koliko optisivati dugovi.

Dakle, za te ljude ne bi bio potreban “skrbnik”, već bi se vjerovnici bez posredovanja treće osobe dogovarali o rješavanju njihovog slučaja. To bi pojeftinilo i ubrzalo čitav postupak, a i ne vidimo razloga da postupak traje predugo i da bude preskup ako netko duguje par tisuća ili nekoliko desetaka tisuća kuna. “Skrbnici” bi se trebali brinuti za naplatu dugova građana koji su dužni preko 100.000 kuna, kako prodati njihovu imovinu i utvrditi plan i program plaćanja dugova u okviru instituta osobnog bankrota - istaknuo je zamjenik ministra financija, napominjući kako bi “predstečajne nagodbe” za građane trebale trajati maksimalno šest mjeseci, dok bi proces osobnog bankrota mogao dosegnuti i šest godina.

Prema njegovim riječima, predstavnici države i Ministarstva financija bi pred sudom ostalim vjerovnicima dostavljali podatke o realnim primanjima i imovinskom statusu dužnika i ovisno o tim podacima bi se onda išlo u otpis dugova do 70 posto.

Borba za kuću i stan
Ako je neko od dužnika korisnik socijalne pomoći, naglasio je Lalovac, tada bi se i zakonskim propisom utvrdilo da se na njega automatski odnosi maksimalni oprost duga i tu ne bi bilo potrebno nikakvo glasovanje vjerovnika.

Na pitanje što ako netko od dužnika kojima će u postupku “predstečajne nagodbe” biti oprošten dug nakon toga opet počne stvarati dugove, zamjenik ministra financija je odgovorio kako u tom slučaju njima automatski slijedi bankrot koji uključuju rasprodaju svu imovine ako je imaju.

Lalovac, naime, smatra kako bi trebalo izbjegavati da građanin koji ima adekvatnu nekretninu u kojoj stanuje ostane bez te nekretnine u slučaju da kasni sa plaćanjem nekoliko rata banki, komunalnim tvrtkama ili telekomima.

Socijalna uloga
- Ako je čovjek ostao bez posla ili su ga snašle neke druge teškoće uzrokovane gospodarskom krizom ili bolešću, mislim da je dužnost države da ga zaštiti od najgorih posljedica.

Država mora njegovati tu socijalnu ulogu i pomagati ljudima...

Ostatak vijesti pročitajte ovdje.