Mislili ste nakon 1. srpnja tražiti posao u Sloveniji? E, neće baš ići...

U slovenski je parlament upućen zakonski prijedlog prema kojemu bi sljedeće dvije godine tamošnje tržište rada za hrvatske državljane trebalo ostati zatvoreno u sljedeće dvije godine.

Slovenska vlada potvrdila je u četvrtak zakonski prijedlog prema kojemu će slovensko tržište rada za radnike iz Hrvatske ostati zatvoreno u prijelaznom razdoblju od dvije godine i nakon što Hrvatska uđe u EU.

Vlada je zakonski prijedlog poslala u parlament na usvajanje po hitnoj proceduri kako bi mogao stupiti na snagu s 1. srpnja kada Hrvatska uđe u EU.

Na osnovi zakona, hrvatski građani koji bi tražili posao u Sloveniji trebali bi radne dozvole i na njih bi se primjenjivali isti propisi kao i za radnike iz država izvan EU, kazala je na konferenciji za novinare ministrica za rad Anja Kopač. Dodala je da se slovenska vlada na tu mjeru odlučila zbog gospodarske situacije u Sloveniji, u kojoj je zbog krize broj nezaposlenih u porastu, ali i zbog velikog broja nezaposlenih u susjednoj Hrvatskoj, jer je u dijelovima Hrvatske koji gravitiraju prema Sloveniji, po njenim podacima, oko 100.000 nezaposlenih.

Kopač je dodala da se radi o racionalnom potezu kako se ne bi zaoštrila situacija na slovenskom tržištu rada jer se domaćim radnicima daje prednost, a ne o zaoštravanju prema Hrvatskoj te da ne očekuje da će Hrvatska za slovenske radnike uvesti recipročne mjere.

Broj Hrvata koji u Sloveniji trenutačno radi na osnovi izdanih radnih dozvola je oko 5.000, rekla je Kopač.

Naknadno su iz veleposlanstva Slovenije u Zagrebu u priopćenju naveli kako nije riječ o 'zatvaranju' tržišta rada, već da uvjeti za zapošljavanje hrvatskih radnika ostaju isti kao i dosad.

Veleposlanstvo Slovenije pojasnilo odluku svoje vlade
'Vlada Republike Slovenije na svojoj današnjoj sjednici slovenskom parlamentu nije predložila nikakvo zatvaranje slovenskog tržišta rada za državljane Republike Hrvatske. Naprotiv, zapošljavanje hrvatskih radnika i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju bit će moguće pod istim uvjetima kao što je to bilo i dosad', stoji u priopćenju.

Vlada Republike Slovenije danas usvojenim prijedlogom - kao što su to uradile i neke druge države članice - upotrebljava mogućnost primjene prijelaznog razdoblja od dvije godine nakon hrvatskog ulaska u kojem neće u potpunosti otvoriti svoje tržište rada nego će za zapošljavanje potrebno ispuniti uvjete propisane nacionalnim zakonodavstvom', dodaje su u priopćenju iz slovenskog veleposlanstva.

Privremene se mjere očekuju još od vremena pregovora
Još se tijekom hrvatskih pregovora o ulasku u EU očekivalo uvođenje privremenih mjera ograničenja za hrvatske radnike te da će države koje su postavile barijeru rumunjskim i bugarskim radnicima pri zadnjem proširenju EU 2007. godine, najvjerojatnije uvesti neku vrstu mjera i prema Hrvatskoj. Prijelazna razdoblja za uključivanje radnika iz novopridošlih zemalja računaju se po uobičajenoj formuli koja glasi 2 + 3 + 2 godine, a najdulje mogu trajati sedam godina.

Danska, Finska, Estonija, Litva i Češka hrvatskim radnicima ostavljaju otvorena vrata
Prema dosadašnjim saznanjima, Velika Britanija uvest će ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, a Danska, Finska, Estonija i Litva to sigurno neće učiniti, već će ostaviti svoja tržišta rada potpuno otvorenim za hrvatske radnike, jednako kao i Češka.

Vlade u Parizu, Varšavi, Lisabonu i Rigi još razmatraju konačnu odluku o tom pitanju, ali prema postojećim pokazateljima neslužbeno se očekuje da ograničenja za hrvatske radnike neće biti ni u Poljskoj, Portugalu i Latviji.

Njemačka vlada prva je u siječnju objavila da će uvesti ograničenja za hrvatske radnike za prve dvije godine članstva, osim za akademski obrazovane građane koji nađu posao koji odgovora njihovoj naobrazbi te za sezonske radnike. U ožujku je to objavila i Nizozemska, a nedavno i Austrija.

S obzirom na krizu koja je pogodila države EU, uvođenje privremenih mjera ograničavanja, nakon kojih hrvatski državljani počinju uživati sva prava kao i radnici iz dotične države, odnosno EU, države shvaćaju prije svega kao principijelno pitanje, a ne kao mjeru usmjerenu protiv Hrvata.