NAJVEĆI PROBLEM

Mladi s diplomom ne mogu do posla, morat će u gastarbajtere

Država se protiv nezaposlenosti kani boriti brojnim mjerama, ali veliko je pitanje koliko ti potezi mogu biti efikasni.

Hrvatska je Vlada jako nervozna zbog posljednjih podataka o broju nezaposlenih , koji je u odnosu na prosinac veći za 14.500 i dosegao je 334.378!

Ministarstvo gospodarstva zbog toga je sinoć oko 23 sata sazvalo konferenciju za novinare za 9 ujutro, a prije početka presice iz zgrade Ministarstva izašla je ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah, izbjegavši novinare.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač objavio je danas da nezaposlenost nije tako strašna kako izgleda jer “od evidentiranih nezaposlenih osoba, jedna trećina ne može, ne želi raditi ili radi u sivoj zoni”. Okretao je priču na anketnu nezaposlenost, koja je u Hrvatskoj 12,6 posto. Da smo u EU, po toj bismo stopi bili na 21. mjestu.

Administrativne mjere
Kako je statistička nezaposlenost rekordno visoka i nema naznaka da će se brzo promijeniti, Vlada će, po svemu sudeći, krenuti u rušenje nezaposlenosti administrativnim mjerama.

S liste nezaposlenih već će u ožujku biti brisano 15 tisuća anketara za predstojeći popis stanovništva, koji će ostati i bez dvije mjesečne naknade za nezaposlene, potvrdio nam je sugovornik iz Vladinih krugova. Kad se vrate među nezaposlene, bit će već početak turističke sezone u kojoj broj nezaposlenih pada. Vladajući planiraju i stroža pravila za primanje naknade za nezaposlene, među ostalim i obavezna češća javljanja Zavodu za zapošljavanje.

Kerumova božićnica
Nadalje, pripremaju se izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju s ciljem da se izdavanje potvrda na temelju kojih građani ostvaruju prava poput besplatnog javnog prijevoza iz HZZ-a prebaci na, primjerice, HZMO . Vladine analize pokazuju da se mnogi fiktivno nezaposleni na burzu rada prijavljuju upravo radi izdavanja tih potvrda. Najočitiji primjer vide u božićnici koju je splitski gradonačelnik Željko Kerum potkraj prošle godine dijelio umirovoljenicima i nezaposlenima. Uvjet je bila i potvrda o statusu, pa su mnogi pohrlili na šaltere HZZ-a i prijavili se kao nezaposleni. U Vladi kažu da se kao nezaposleni prijavljuju čak i direktori manjih tvrtki u kojima formalno nisu u radnom odnosu kako bi ostvarili neka od tih prava.

Takve, administrativne mjere samo će kozmetički smanjiti broj nezaposlenih. Kako ga uistinu smanjiti?

- Ako je 70 posto gospodarstva privatno, nerealno je od države očekivati da smanji nezaposlenost, no ona mora stvoriti poduzetničku klimu za nove investicije. Najveći su problem oni koji su na burzi dulje od godinu dana, takvih je više od 50 posto, a jedna trećina čeka posao i više od dvije godine. Njih država mora motivirati da se educiraju, uče jezike, promijene svoj stav i odnos prema traženju posla - kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Brojka će još rasti
Zrinku Živković-Matijević, direktoricu Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, posebno zabrinjava činjenica da je u 2010. najviše rasla nezaposlenost visokoobrazovanih i onih u dobi od 25 do 34 godine, pa bi taj trend mogao potaknuti novi val odlaska mladih i obrazovanih iz Hrvatske, posebno u zemlje EU koje su izašle iz krize.

Živković-Matijević dodaje da svi podaci upućuju na dva trenda: s jedne strane, poduzeća su uglavnom prestala otpuštati jer su oni koji su opstali to već obavili, no zbog neizvjesnog oporavka poslodavci su još neskloni snažnijem zapošljavanju.

Brojka nezaposlenih od 334.378 nije konačna. Vrhunac će biti potkraj prvog tromjesečja, a potom će padati zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu.