Prijava
Traži
Studenti splitskih fakulteta koji su prisustvovali okruglom stolu „Mladi u hrvatskom društvu - položaj i perspektive zapošljavanja”, u organizaciji Ženske poduzetničke inicijative Split, još uvijek sebe u budućnosti vide u nekoj državnoj tvrtki, sa sigurnom plaćom, fiksnim radnim vremenom i točnim opisom posla koji im je šef zadao.
Naslijeđe socijalizma
Zaključak je to proizašao nakon rasprave samih studenata i gostiju okruglog stola - Željane Kalaš, potpredsjednice Odbora za obitelj, mladež i šport i zastupnice u Hrvatskom saboru, Vedrana Pražana, direktora i suvlasnika splitske informatičke tvrtke Gideon, i Renata Jerončića, analitičara tržišta rada u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Kod nas se još uvijek osjeća naslijeđe socijalizma, kada su se drugi brinuli za nas, kazao je Pražan, a glavna uzrečica naših ljudi je “Ma tko će meni dati takav posao“.
Pražen se osvrnuo i na krivi pristup mladih ljudi prilikom prijavljivanja za natječaje za posao.
- Njih 70 posto, barem ovih što su bili kod mene, ne zna napraviti životopis, prepisuju jedni od drugih jedne te iste šprance, a kad ih pitam zašto bi željeli taj posao, oni rečenicu počnu sa “pa... Ako ih pitam čime se Gideon bavi, oni kažu da nisu stigli otići na internetske stranice i pogledati – govori Pražan.
Nedostaje specijalizirani i kvalitatan kadar
Hrvatskoj, istakao je, nedostaje i kvalitetnog ljudskog kadra za specifičan posao, jer velika većina najčešće završi neki opći smjer. U prilog tome, nastavio je dalje Renato Jerončić, govori i podatak što je recimo malo koji Hrvat na poziciji menadžera u hotelu.
- Sjećam se jednog razgovora u većem društvu, kada je jedan stranac tražio direktora hotela, s 10 godina iskustva i pet svjetskih jezika. Rekao sam im da stave oglas na ploču HZZ-a pa su se počeli smijati – tvrdi Jerončić i dodaje da je to zapravo istina, jako je malo takvih u Hrvatskoj pa je kadar morao dovesti iz inozemstva.
Željana Kalaš osvrnula se na gradski program djelovanja za mlade koji je već neko vrijeme aktivan na razini grada Splita, a od ukupno 99 mjera, odnosno osam skupina, zabrinjavajuće je što su, kazala je, mladi najmanje interesa pokazali za zapošljavanje i poduzetništvo, a najviše za slobodno vrijeme.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Novinarka: Magdalena Družijanić
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
