Hrvatsko gospodarstvo ostvarilo je dobre rezultate no potrebno je ubrzati konvergenciju s EU-om, teško stečeni fiskalni rezultati krhki su i treba ih pažljivo čuvati, dinamičnija država ključna je za buduće gospodarske izglede, neke su od ocjena Izvršnog odbora MMF-a, koji je zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a.
Misija MMF-a je od 3. do 16. prosinca prošle godine boravila u Hrvatskoj u okviru godišnjih konzultacija sa zemljama članicama, te je na kraju tog posjeta objavila zaključnu izjavu. Nakon povratka u sjedište MMF-a, Misija je pripremila izvješće koje je temelj za raspravu Izvršnog odbora MMF-a, koji je ovaj put razmotrio i usvojio mišljenje Misije bez sazivanja sastanka (u okviru tzv. LOT postupka kada se složi da se prijedlog može razmotriti bez sazivanja formalnih rasprava).
Očekuje se blagi manjak proračuna
U danas objavljenom priopćenju Izvršni odbor ističe kako je u 2019. Hrvatska petu godinu za redom ostvarila solidan gospodarski rast, ponovno u velikoj mjeri temeljen na privatnoj potrošnji i turizmu. Očekuje se da će gospodarski rast blago usporiti, a u MMF-u očekuju i nastavak smanjenja javnog i inozemnog duga.
"Tempo fiskalne konsolidacije nastavio se usporavati u 2019., pri čemu se ocjenjuje da će proračun biti blizu ravnoteže. Očekuje se da će nedavno ugovoreno povećanje plaća u javnom sektoru dovesti do porasta tekuće potrošnje u 2020. Iako će gospodarska aktivnost nastaviti generirati izdašne proračunske prihode, očekuje se da će se u 2020. ostvariti blagi manjak proračuna, djelomično uslijed dodatnih smanjenja poreza", navodi se u priopćenju, uz napomenu da bi potencijalne obveze također mogle u narednim godinama stvarati pritisak na saldo proračuna.
Hrvatska trenutno planira ulazak u tečajni mehanizam ERM II sredinom 2020.godine, te u konačnici ulazak u europodručje, podsjećaju iz MMF-a.
Izvršni odbor u svojim ocjenama ističe da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo dobre rezultate, no potrebno je ubrzati konvergenciju s EU-om.
"Hrvatsko je gospodarstvo ojačalo u proteklih pet godina. Tome je u velikoj mjeri pridonijelo čvrsto upravljanje proračunom i vješta politika središnje banke. Posljedično, smanjen je javni dug kao i kamatne stope, čime se stvorio prostor za snažnu ekspanziju privatnog sektora temeljenu na potrošnji", navode pritom iz MMF-a.
Dodaju kako se nezaposlenost smanjila, plaće rastu, a inflacija je i nadalje prigušena. "No, u posljednjem desetljeću Hrvatska je tek neznatno smanjila odstupanje od prosjeka EU-a u pogledu dohotka po stanovniku, a emigracija mladih i nadalje je problem", naglašavaju iz MMF-a.
Izvršni odbor ocjenjuje i da su teško stečeni fiskalni rezultati krhki i te da ih treba pažljivo čuvati.
Ne smanjivati poreze!
"Dok se omjer javnog duga i BDP-a nastavlja smanjivati zbog snažne gospodarske aktivnosti, fiskalni su rezultati u posljednje vrijeme opterećeni nizom zahtjeva za povećanjem državne potrošnje", navodi MMF, dodajući kako stoga članovi Misije MMF-a podržavaju odluku hrvatskih vlasti da ne smanji ukupnu stopu PDV-a te preporučuju da se u ovoj fazi ne smanjuju ni bilo koji drugi porezi.
Izvršni odbor MMF-a ocjenjuje i da je dinamičnija država ključna za buduće gospodarske izglede.
"Trenutačno je proračun previše rigidan i gubi sposobnost poticanja gospodarskog rasta", ističu iz MMF-a, podsjećajući da članovi Misije preporučuju preusmjeravanje prioriteta potrošnje prema povećanju i poboljšanju javnih investicija.
"Bolja apsorpcija sredstava iz EU fondova mogla bi olakšati to preusmjeravanje prioriteta no ona ne može biti zamjena za obuhvatnije reforme troškovne strukture javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, te fiskalnih i teritorijalnih odnosa između različitih razina države", naglašavaju iz MMF-a.
Cijeli članak dostupan na: privredni.hr