Moguća nova recesija? Stručnjakinje upozoravaju da građani i dalje dižu nepotrebne nenamjenske kredite

Stručnjakinje za financijsku pismenost građana, docentice na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Dajana Barbić i Andrea Lučić koje su izdale knjigu "Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu", u RTL Direktu govorile su o mogućoj novoj recesiji i jesu li hrvatski građani za nju spremniji nego su bili prije 10 godina.

"Posljednje nacionalno istraživanje HANFE i HNB-a iz 2015. godine stavlja nas na kartu financijski nepismenih građana, a posebno nepismeni su mladi ljudi ispod 19 godina", kazala je Lučić.

"I sada možemo vidjeti da u trenucima prevelikog potrošačkog optimizma ljudi i dalje pribjegavaju izrazito nepotrebnom zaduživanju u, primjerice, nenamjenskim kreditima. To govori da bi ponovno moglo doći do izrazito velikih nenaplaćenih potraživanja", rekla je Lučić.

Barbić je kazala da u Hrvatskoj i dalje ima veliki broj blokiranih građana i onih koji žive izvan svojih mogućnosti. "U financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti, oko 44 posto financijske imovine kućanstava je u depozitima", rekla je Barbić i dodala kako u prosjeku Hrvati imaju oko 46 tisuća kuna štednje.

"No, to je prosjek. Imamo manji broj građana koji drže najveći dio štednje, a oko 30 posto građana uopće nemaju štednju. U ovoj situaciji oni su vrlo visoko izloženi svim rizicima koji će proizaći iz krize, a koji se direktno vežu za upravljanje osobnim financijama", rekla je Barbić.

Barbić savjetuje građanima da pred krizu sastave svoj budžet. "To za neke znači samo stezanje remena, a za druge će to biti dobra informacija o realnom stanju njihovih osobnih financija", rekla je Barbić. Kaže kako ljudi uz kartice i impulzivnu kupovinu često na kraju mjeseca ni ne znaju na što su potrošili, naglašavajući da je samokontrola kod trošenja najbitnija kako se ne bi doveli do problema.

Naglašava se i velika važnost štednje. "Treba je doživjeti kao egzistencijalni trošak i nužnu potrebu jer prije ili poslije dogodit će se situacija da će nam taj novac zaista biti nužno potreban. Prvo treba štedjeti, a onda tek trošiti ono što je ostalo", kazala je Barbić.

"Postoje ljudi koji s izrazito malim dohotkom uspiju nešto staviti sa strane i često neki koji imaju puno više od njih, upravo od njih traže novac", kazala je Lučić. Savjetovale su da bi 50 posto svojih ulaganja trebali staviti u visokolikvidna sredstva, a ostatak u dugoročna ulaganja, dok bi između trećeg mirovinskog stupa i životnog osiguranja izabrale treći mirovinski stup.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala rtl.hr