Zaposlenost: Kriza progutala muške poslove

Na europskom smo dnu: Od 100 Hrvata 56 radi, prema 77 Danaca

Kriza smanjila stopu zaposlenosti u Hrvatskoj 1,2 postotna boda, industrija i građevina pale najviše. Radnici obeshrabreni i ne traže posao jer vjeruju da ga nema.

Hrvatska je tijekom 2009. godine smanjila stopu zaposlenosti 1,2 postotna boda, sa 57,8 na 56,6 posto, čime je učvrstila svoje mjesto među tri zemlje s najmanjom zaposlenošću u Europi.

Od 100 odraslih 56 radi

Za razliku od Danske ili Nizozemske u kojima od 100 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine radi njih 77, u Hrvatskoj ih je 56, a u zadnjima – Malti i Mađarskoj – 55. Kriza i gubitak radnih mjesta bili su pogubniji za muškarce jer se njihov udio u ukupnoj zaposlenosti smanjio gotovo 2,6 postotnih bodova, a udio zaposlenih žena čak se i blago povećao.

Među europskim se zemljama najveći lom dogodio u baltičkima, Irskoj i Španjolskoj gdje je stopa zaposlenosti pala za 4,5 do 7,7 postotnih bodova. Njemačka i Poljska uspjele su zadržati dostignutu stopu zaposlenosti i u kriznoj 2009. godini, a Luksemburg ju je čak i povećao.

Žene su i u Europi bolje prošle od muške radne snage, a Darko Oračić, analitičar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, koji je pratio najnovije trendove na tržištu rada, kaže da su muškarci gubili poslove zbog smanjenja građevinske aktivnosti i pada industrije. Oračić je uvjeren da se Hrvatska suočava s pojavom tzv. obeshrabrenih radnika, ljudi koji ne traže posao jer ne vjeruju da ga mogu pronaći ili čekaju da se vrate na prijašnji posao. U Hrvatskoj se zaposlenost u prerađivačkoj industriji smanjila 9,5 posto, što je dva postotna boda više nego u cijeloj Europskoj uniji.

Dobri u trgovini

Dvoznamenkasto smanjenje zaposlenosti u prerađivačkoj industriji imale su, osim baltičkih zemalja, te Irske i Španjolske još i Danska, Švedska, Velika Britanija i Slovačka. U Hrvatskoj je umjereno smanjena i proizvodnja i zaposlenost u građevinarstvu. Podaci Eurostata, na koje se poziva autor, pokazuju da zaposleni u obrazovanju čine 5,7 posto ukupne radne snage (2,5 posto muške i 9,8 posto ženske), što je ispod europskog prosjeka gdje je taj udio 7 posto.

Slično je i s udjelom zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi od 5,6 posto u Hrvatskoj prema 9,6 posto u EU 27. U Njemačkoj, na primjer, 11 posto svih zaposlenih radi u zdravstvu i socijali, u Švedskoj 15 posto, Danskoj 18 posto, a u Rumunjskoj samo 4,3 posto.

Što je zemlja razvijenija, ima veću udio zaposlenih u zdravstvu, osobito žena. Zato Hrvatska ima iznadprosječan udio zaposlenih u poljoprivredi – 11 posto, prema prosjeku EU 27 od 4,6 posto.

Hrvatsko građevinarstvo na sebe veže 9,3 posto zaposlenih (prosjek je EU 8,4 posto, najveći je u Španjolskoj – 12 posto, a najniži u Nizozemskoj – 6 posto). Udio zaposlenih u trgovini od 15,1 posto tek je neznatno veći od europskog prosjeka, gdje prednjače turističke sile Grčka i Cipar sa 18 posto, a naše ugostiteljstvo zapošljava 5,6 posto ukupne radne snage, što je iznad prosjeka EU (4,2 posto).