Prijava
Traži
– S jedne strane, velike automobilske kuće iz Europe s kojima poslujemo nameću nam sve stroža pravila poslovanja, a s druge smo strane izloženi strašnoj nelojalnoj konkurenciji sivog tržišta. Deset puta je više autoservisa koji rade nelegalno, nemaju registriranu djelatnost, za razliku od nas koji poslujemo po zakonu – upozorava Jasenka Perić, predsjednica Strukovne grupacije trgovine motornim vozilima i dijelovima Županijske komore Split.
U susjednoj Srbiji, čak 65 posto automehaničara nema registriranu djelatnost. Slično je i u Bosni i Hercegovini, gdje po usluge autoservisera odlaze i građani sa širega splitskog područja. Na stranu to što i ovdje, i u našem susjedstvu, korisnici takvih usluga nemaju jamstvo da će im auto biti popravljeno kako treba ili da su mu ugrađeni originalni ili istovrsni dijelovi, ljudi svoje četverotočkaše – samo da bi uštedjeli – bez puno razmišljanja daju fušerima u ruke.
– Problem je kad inspektorima koji vam dođu u kontrolu ukažete na postojanje takvih autoservisa koji nelegalno rade po garažama, dvorištima, na ledinama. Oni vam odgovore da ne mogu obaviti očevid bez sudskog naloga jer je riječ o privatnom prostoru koji je nepovrediv, a dok se cijela procedura provede, dokazi se sklone. Tako se rad inspektora uglavnom svodi na kontroliranje uredno registriranih autokuća, što one koji rade na divlje dodatno ohrabruje – veli Jasenka Perić i dodaje da država primjenjuje na njima europsku regulativu, traži potpunu transparentnost u poslovanju i poštovanje dosegnutih standarda u branši, a istodobno dopušta bujanje rada u sivoj zoni.
– Takvi automehaničari ne odlažu ni plastiku ni korišteno motorne ulje po standardima, nego ga se rješavaju kako koga volja, najčešće bacajući ga u kanalizaciju. Takvi su nam nelojalna konkurencija jer posluju bez plaćanja poreza, doprinosa i parafiskalnih nameta, a ljudi k njima odlaze iz jednostavnog razloga jer su jeftiniji – kaže naša sugovornica.
Njezin kolega iz strukovne grupacije Vladimir Skender, direktor "Auto Hrvatske" d.d., ističe da država može efikasno riješiti taj problem na način kako je to provedeno u turizmu.
– Sjetite se iznajmljivača. Radili su što su htjeli dok taj problem nije osviješten, pa se krenulo u kontrolu iznajmljivača koji su apartmane izdavali na crno. U početku inspektori nisu mogli bez sudskog naloga ući u takve prostore, pa su odlazili samo onima koji su registrirani i njih kontrolirali, a poslije, kad je taj problem prepoznat, pod pritiskom javnosti zakonska se regulativa mijenjala i sad turistička branša služi za primjer. Inspektori su zajedno s policijom počeli kucati i na vrata onih koji nisu registrirani za iznajmljivanje privatnog smještaja. To vam je dokaz da se može kad se hoće – veli Skender, te dodaje da problem sive ekonomije u cehu trgovine motornim vozilima i dijelovima očito još nije dovoljno osviješten.
Naši sugovornici slažu se da je model prikupljanja računa koji bi na kraju porezne godine kupcima robe i usluga bili priznati kao porezna olakšica – dobar alat za suzbijanje sive ekonomije.
– Na taj način pod nadzor nadležnih inspekcija dolaze oni koji prodaju, ali i oni koji kupuju usluge. Odakle nekomu velika imovina ako nema prihode koji tu imovinu mogu opravdati? Računi su dokaz za sve – upozorava Jasenka Perić.
Stvari su otišle toliko daleko da se na internetu otvoreno reklamira rad na crno. Ljudi preporučuju jedan drugome "rad u garaži". Nitko se ne boji mogućih kazni.
– Sivo tržište rada je kod nas postalo jedna posebna gospodarska grana i ono je, nažalost, svakim danom sve veće – kaže Perić...
Ostatak vijesti pročitajte na linku.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
