Na udaru su investicije i zapošljavanje

Pojedine hrvatske kompanije počele su izrađivati i rezervne investicijske planove u slučaju prelijevanja krize.

ZAGREB - Strah od moguće ekonomske recesije i krize zahvatio je i hrvatske tvrtke koje pozorno promatraju razvoj situacije. Pojedine velike kompanije već su počele izrađivati i rezervne scenarije u slučaju da se kriza prelije iz bankarskog na sektor trgovine i proizvodnje.

Svaki usporeni rast gospodarstva svakako bi imao utjecaj na tvrtke, smatraju naši sugovornici, koji tvrde da se kriza za sada ne osjeća, ali da strahovi postoje te da bi na udaru “kresanja” troškova prvo bile investicije i nova zapošljavanja. Agrokor, koji trenutačno ulaže čak oko šest milijardi kuna u razne investicije, intenzivno posljednjih tjedana radi na rezervnom scenariju u slučaju da se svjetska ekonomska kriza prelije i na Hrvatsku. To nam je potvrdila starija izvršna potpredsjednica Ljerka Puljić, koja kaže kako Hrvatska nije odvojeni otok na koji se kriza ne bi prelila.


Rast Agrokora 17 posto

- Agrokor u tom dijelu vidi svoju odgovornost i već sada izrađuje budžete prema konzervativnijem scenariju nego što je to bilo prije nekoliko mjeseci, kada krize nije bilo - kaže Puljić. - Mi naš rast projiciramo na oko 17 posto za iduću godinu, a ukoliko bi se ekonomska kriza prelila i na realni sektor, očekujemo da bi se u tom slučaju i naš rast mogao usporiti. Naš godišnji promet doseže 28 milijardi kuna, a samim tim se već vidi koliko bi usporavanje rasta imalo utjecaja na naše poslovanje - kaže Puljić. U koncernu kažu kako za sada nisu osjetili negativan utjecaj krize na poslovanje te se nadaju da će tako i ostati. - Naša je sreća što proizvodimo hranu koja je tražena na tržištu i to bi tržište u slučaju krize trebalo biti zahvaćeno posljednje - kaže Puljić.

Pad dionica nije realan

Marinko Zadro, vlasnik virovitičke šećerane Viro, smatra kako ekonomska kriza ne bi trebala imati bitne posljedice na poslovanje hrvatske realne ekonomije, posebice ne prehrambene industrije. - Čini mi se da je kod nas stvorena bespotrebna panika - kaže Zadro koji smatra kako je panično padanje cijena dionica na hrvatskoj burzi više odraz panike i pomodarstva da se i kod nas moraju događati iste stvari kao i svijetu, nego što je takvo stanje realno i utemeljeno. - Nemoguće je da dionice tvrtki koje dobro stoje i dobru posluju, odjednom toliko potonu - kaže Zadro, koji je uvjeren da se moguća recesija neće odraziti na realni sektor gospodarstva, posebice ne na prehrambenu industriju.

- Kad bi netko mogao predvidjeti što će se dalje događati, do krize ne bi niti došlo, smatra - Stipan Bilić iz HUP-a. Dodaje kako kriza veći utjecaj ima na virtualni svijet ekonomije, dakle dionice, nego na realni sektor. Hrana je roba koja se mora proizvoditi i prehrambena industrija ne može propasti. Može samo iskoristiti sadašnje stanje i bolje se organizirati te okrenuti izvozu, dodaje Bilić.

- U trenutku velikih kriza ljudi se odriču luksuznih roba, stari automobil se može voziti, kao i gledati stari televizor, no jesti se mora - kaže Bilić i smatra da bi se dio novca, koji je do sada odlazio na uvoz hrane, sada mogao preusmjeriti na domaću proizvodnju. - Neki investitori koji su izgubili na burzama sada bi mogli svoj novac preusmjeriti na proizvodnju hrane u kojoj profiti nisu veliki, ali su zato sigurni - dodaje Bilić.

Nexe grupa zasad imuna

U slučaju krize, Vlada bi trebala stati iza velikih investicijskih projekata u prehrambenoj industriji, jer je to način da se lakše dođe do kapitala i iskoristi kriza za modernizaciju industrije te povećanje proizvodnje i izvoza. Svaki uvoz hrane je gubitak BDP-a, pa bi pametna politika mogla iskoristiti sadašnje stanje, zaključuje Bilić.

Posljedice moguće krize za sada ne osjećaju niti u Nexe grupi Ivana Ergovića, u kojoj tvrde da njihova poslovna strategija omogućava dovoljno fleksibilnosti. Izvršni direktor za financije Nexe grupe Tomislav Rosandić kaže da je najveća opasnost mogućnost ulaska u recesiju najrazvijenijih ekonomija. Mi nastavljamo naše investicije i širenje u regiji. - U slučaju recesije, Vlada bi trebala utjecati na značajnije smanjenje javne potrošnje, te daljnje poticanje investicijske aktivnosti kako bi se održala i povećala zaposlenost u realnom sektoru. U tom pravcu bi pomogle i mjere fiskalnog rasterećenja poslovanja tvrtki - kaže Rosandić.


Presjek stanja

Trenutno stanje: hrvatske tvrtke zasad nemaju problem u poslovanju

Planovi rasta: neke tvrtke pripremaju konzervativni scenarij rasta

Prvi stradavaju: u krizi prve bi na udaru bile investicije i zapošljavanje

Tko ima šansu: prehrambena industrija ima šansu za modernizaciju

Vladine mjere: fiskalnim mjerama rasteretiti poslovanje tvrtki

Podrška države: rast investicija u gospodarstvu, iza kojih bi stala država, zadržalo bi i povećalo zaposlenost.

 

Piše: Miroslav Kuskunović, jutarnji.hr

Četvrtak, 16.10.2008.