'Najavljena korekcija plaća u javnim službama u sebi prikriva neselektivno novo smanjenje plaća'

'To znači da će nakon te korekcije od 5 do 6 posto, svim učiteljima i nastavnicima s više od 20 godina staža plaća i dalje biti umanjena, i to za jedan do četiri posto.'

Najavljena korekcija plaća u javnim službama, predviđena prijedlogom Zakona o dopuni Zakona o plaćama u javnim službama koji predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a kojom bi se učiteljima i nastavnicima linearno povećali koeficijenti za 5 do 6 posto, u sebi prikriva neselektivno novo smanjenje plaća zaposlenima u prosvjeti, protiv čega će se sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod boriti svim sredstvima, rečeno je na današnjoj tiskovnoj konferenciji održanoj u sjedištu tog sindikata u Zagrebu.

Naime, kako je pojasnio predsjednik tog sindikata Željko Stipić, taj prijedlog zakona predviđa korekciju plaća u javnim službama za koju, međutim, nisu Državnim proračunom osigurana financijska sredstva, već će se namaknuti ukidanjem dodataka na plaće kroz predstojeće pregovore o novim granskim kolektivnim ugovorima.

"Već je i sama činjenica da je vlada izradila prijedlog uredbe o koeficijentima kojima bi se učiteljima i nastavnicima linearno povećali koeficijenti za 5 do 6 posto dokaz da je vlada svjesna da je pogriješila odlukom od 19. srpnja prošle godine o smanjenju plaća u prosvjeti za 3, 5, 7 i 9 posto", kazao je Stipić.

No, iz tog prijedloga Zakona zapravo je razvidna namjera Vlade da se plaće u 2013. u javnim službama ponovno smanje kroz najavljeno ukidanje uvećanja plaće od 4, 8 i 10 posto, koje je učiteljima i nastavnicima s više od 20 godina radnog staža osigurano Kolektivnim ugovorom o selektivnom povećanju plaća profesorima i učiteljima iz 2001. To znači da će nakon te korekcije od 5 do 6 posto, svim učiteljima i nastavnicima s više od 20 godina staža plaća i dalje biti umanjena, i to za jedan do četiri posto, upozorio je Stipić.

Međutim, kako je kazao, zaposleni u školama po pitanju ukidanja dodatka od 4, 8 i 10 posto nisu i ne mogu biti u istom položaju kao zaposleni u javnim službama, te bi jednoobrazno ukidanje toga dodatka bilo duboko nepravedno. Naime, njima je taj dodatak uvjetovan većom normom, što znači da oni za te dodatke rade više - dobili su ih time što su se odrekli najmanje dva, četiri i šest sati bonusa, što nije slučaj i sa zaposlenima u ostalim javnim službama, pojasnio je. "Prema tome, najmanje što bi se njima trebalo ponuditi je vraćanje bonusa, odnosno, vraćanje smanjenja norme neposrednog odgojno obrazovnog rada", kazao je Stipić.

Vlada namjerava u 2013. na plaćama zaposlenih u javnim službama ostvariti dodatnu uštedu u visini 800 milijuna kuna, o čemu je bilo riječi na dvama sastancima na koje su prošli tjedan bili pozvani predstavnici svih sindikata državnih i javnih službi. "Očito je da proračun za 2013. nije održiv i da sredstva koja su predviđena za plaće neće biti dostatna, te će se morati na neki način dodatno uštedjeti na toj proračunskoj stavci", kazao je Stipić. Ne uspije li u pregovorima "slomiti" sindikate vlada je, upozorio je nadalje, spremna ići na krajnju mjeru otkazivanja granskih kolektivnih ugovora.

Smatra da se to nikako ne smije dogoditi jer bi to bio "prvi korak prema uništenju sindikata i sindikalnog djelovanja" u školama i javnim službama, te bi otvorilo vrata mogućnosti da s plaćama i materijalnim pravima zaposlenih u javnim službama radi "što tko hoće". Sindikat Preporod protiv toga će se boriti svim silama, najavio je, te će s tim u vezi inicirati sastanak svih sindikata državnih i javnih službi.