Prijava
Traži
Ukupni prihodi od osobnih doznaka iz inozemstva u ovoj će godini iznositi 3,52 milijarde eura, prognoza je Hrvatske narodne banke. Tako se udio ukupnih prihoda od osobnih doznaka u Hrvatsku povećao s 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda 2001. na 6,6 posto BDP-a u 2019.
Njihov rast posebno je naglašen nakon ulaska u Europsku uniju, kada se bilježi intenziviranje emigracijskih tokova, pa je tako, na primjer, iznos ukupnih doznaka 2001. iznosio 1,26 milijardi eura, da bi u 2014. došao do 1,9 milijardi eura, dok se do 2019. skoro udvostručio u odnosu na 2014.
Međutim, HNB prognozira usporavanje rasta doznaka iz inozemstva u sljedećim godinama, a guverner središnje banke Boris Vujčić ističe kako se takva prognoza temelji i na tome što se očekuje slabljenje emigracijskog vala.
Doznake iz inozemstva sastoje se od osobnih transfera i radničkih doznaka, pri čemu osobni transferi obuhvaćaju sve tekuće primitke u gotovini ili naravi koje su rezidentna (domaća) kućanstva primila od nerezidentnih (s prebivalištem u inozemstvu) fizičkih osoba. Naknade zaposlenima dohoci su, pak, koje od pravnih osoba primaju rezidenti zaposleni u inozemstvu.
Do ove godine podaci koji čine osobne doznake sastavljali su se na temelju bankovnih podataka, odnosno nisu uključivali fizički prijenos gotovine, ali je od ove godine ta metodologija promijenjena i to tako da se u prihod doznaka uključio i procijenjeni iznos neformalnih radničkih doznaka u obliku gotovinskog prijenosa novca preko granice (do 40 posto u odnosu na formalni priljev doznaka i uračunat je i za prethodne godine).
Prema analizi HNB-a, priljevi osobnih transfera u Hrvatsku bili su u razdoblju od 2000. do 2017. u nominalnom iznosu razmjerno stabilni, ali se zbog istodobnog rasta bruto domaćeg proizvoda njihov relativni udio u BDP-u smanjio za trećinu. Promotri li se njihova geografska struktura, uočava se, navode, da prevladavaju osobni transferi iz tradicionalnih emigracijskih odredišta, među kojima dominiraju Njemačka, Švicarska, SAD i Italija.
S druge strane, prihodi od naknada zaposlenima, koji uključuju prihode pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji, te ostalih privremenih radnika u inozemstvu, rasli su u cijelom razdoblju znatno snažnije, pa se i njihov udio u BDP-u povećao za skoro šest puta. U 2019. se taj trend zadržao pa tako osobni transferi iznose 1,62 milijarde eura, a doznake radnicima 1,9 milijardi eura.
Doznake iz inozemstva su, među ostalim, važan izvor deviznih priljeva, a u HNB-u napominju kako o njihovoj relativnoj važnosti u odnosu na druge oblike priljeva kapitala govori i činjenica da je u razdoblju nakon krize jedino neto priljev osobnih doznaka ostao stabilan i premašio inozemna izravna, portfeljna i ostala ulaganja.
Kao stabilan izvor financiranja, priljev osobnih doznaka iz inozemstva tijekom kriznih godina u određenoj je mjeri ublažavao negativan utjecaj recesije u Hrvatskoj, povećavajući bruto nacionalni raspoloživi dohodak i potrošnju građana.
Tako su naši emigranti svojim doznakama pridonosili domaćem gospodarskom rastu i makroekonomskoj stabilnosti povećanjem potrošnje stanovništva i jačanjem otpornosti kućanstava tijekom krize.
Međutim, tvrde u HNB-u, njihov je investicijski potencijal dosta ograničen, a mogu imati i određene negativne učinke na tržište rada, ponajprije u smislu smanjenja inicijative za zapošljavanje kod primatelja doznaka. U dugom roku učinci doznaka ne mogu se, uz to, promatrati izolirano od emigracijskih tokova, a tada mogu prevladati negativni makroekonomski učinci...
Ostatak vijesti pročitajte na slobodnadalmacija.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
