ZAPOŠLJAVANJE: Pritisci na poslu demotiviraju mlade

Najnezadovoljniji radnici u građevinskoj i prerađivačkoj industriji

Mlade zaposlene osobe diljem svijeta pokazuju nedostatak motivacije i angažiranosti na svom radnom mjestu - najviše su pogođeni pritiskom na poslu, pokazuje novo istraživanje iz Gfk-a. Istraživanje provedeno na uzorku od 30.000 zaposlenika u 29 zemalja svijeta pokazalo je koliko je tržište rada polarizirano između mladih u dobi od 18 i 29 godina te starijih rezigniranih zaposlenika.

Premda su mlađi zaposlenici uglavnom oslobođeni najveće odgovornosti na poslu, više njih je često zabrinuto za omjer između rada i privatnog života, pritiska zbog prekovremenog rada te zbog vlastita zdravlja.

Analiza zaposlenih pokazuje da je samo 21 posto onih koji pripadaju grupi od 18 do 29 godina zaista visoko angažirano na svom radnom mjestu, dok je takvih među najstarijima ipak 31 posto. Taj raskorak predstavlja velik problem za poslovanje jer stvara podijeljenost radnih mjesta, međugeneracijsku netrpeljivost te može omesti uložene napore za regrutiranje, zadržavanje, motiviranje i protok mladih talenata kroz tvrtku.

Istraživanja zaposlenika koje je Gfk nedavno proveo u Hrvatskoj pokazuje da su u prosjeku zaposlenici najzadovoljniji odnosima unutar tima i svojim nadređenima, a najmanje su zadovoljni prihodima i mogućnošću napredovanja. Među djelatnostima ističu se financijske djelatnosti i javna uprava s najvećim zadovoljstvom te prerađivačka industrija i građevinarstvo s najmanjim.

Najvažniji pokretač visoke angažiranosti je sama priroda posla - da je posao zanimljiv, da odgovara profesionalnim interesima zaposlenika i da im omogućuje da rade ono u čemu su najbolji. No samo se 28 posto zaposlenika u cijelosti slaže s tim tvrdnjama vezano uz svoj trenutačni posao. Stoga ne iznenađuje ni činjenica da bi samo 21 posto zaposlenika u ovom trenutku ostalo u tvrtki u kojoj rade i kad bi im netko drugi ponudio dobar posao.

Istraživanje je pokazalo kako treba razlikovati pokretače visoke angažiranosti i izvore nezadovoljstva. Izvori nezadovoljstva su prije svega nepovjerenje u upravu i neslaganje s nadređenom osobom. Ako radnik nije zadovoljan upravom i nadređenom osobom, to je velik izvor frustracija na poslu. No ako je zadovoljan, neće automatski biti visoko angažiran. Za razliku od toga, mogućnost napredovanja djeluje prije svega kao pokretač visoke angažiranosti; ako zaposlenici imaju mogućnost napredovanja to podržava razvoj visoke angažiranosti, a ako ne vide mogućnost napredovanja teže je postići visoku angažiranost. No zbog toga zaposlenici nisu nužno nezadovoljni poslom. Napokon, priroda posla može djelovati i kao pokretač visoke angažiranosti i kao značajan izvor nezadovoljstva. Zanimljivi su i rezultati vezani uz ekonomsku krizu. Otkazi kao reakcija na krizu uvelike su smanjili angažiranost zaposlenika, dok se za snižavanje plaća ne nalazi tako negativni učinak.

No osim angažiranih zaposlenika za uspjeh poduzeća je važna i dobra strategija, dobri proizvodi i usluge, prave kompetencije te pravi sustavi i strukture. Jedan od ključnih izazova pred kojim stoje tvrtke je privlačenje talenata. Unatoč trenutačnom primirju, uzrokovanom ekonomskom krizom, prema mnogim promatračima tržišta rada »rat za talente« s vremenom će se zaoštriti.

Istraživanje Gfk-a je pokazalo da se određene zemlje suočavaju s ozbiljnim problemima kad je u pitanju razina angažiranosti mladih zaposlenika. Dok je u Makedoniji, Francuskoj i Turskoj oko trećina mlađih zaposlenika visoko angažirana na radnom mjestu, na dnu liste prema angažiranosti su Mađarska, Češka, Srbija i Portugal. Zadržavanje mladih talenata u tim bi zemljama mogao postati velik problem.

Čak 40 posto mladih zaposlenih osoba je često pod stresom na poslu, što je najveći udio među svim dobnim grupama zaposlenika. Štoviše, gotovo trećina mlađih zaposlenika osjeća pritisak zbog prekovremenih radnih sati.Iako 61 posto mladih zaposlenika iz ovog istraživanja vjeruje u mogućnost realiziranja karijere, većina smatra kako ta mogućnost postoji prije svega kod nekog drugog poslodavca ili u nekoj drugoj zemlji. Šest od deset mladih zaposlenika aktivno traži drugi posao ili ima namjeru tražiti ga u sljedećih šest mjeseci. Dvije petine ih je spremno i na emigriranje u neku drugu zemlju kako bi našli novo zaposlenje.

Mnogima je i recesija zadala dodatan, jak udarac. Više od trećine mladih zaposlenika je zbog loše ekonomske situacije bila prisiljeno prihvatiti posao kojim su nezadovoljni ili su prihvatili posao za koji su prekvalificirani.

Mladi zaposlenici također nose teret »zatezanja remena» u tvrtki zbog krize. Dvije petine, njih 39 posto, ih vjeruje da njihov poslodavac koristi recesiju kao izgovor kako bi ih tražio da rade još više. Među starijim zaposlenicima samo jedan od četiri radnika tvrdi isto. Trećina mlađih je također zabrinuta zbog nedostatka sredstava za učinkovito obavljanje zadataka, dok je takvih 22 posto među starijim zaposlenicima.

Rezultat je toga da je 39 posto mladih zaposlenika nezadovoljno odnosom između posla i privatnog života – ponovo najviši udio među svim starosnim grupama. Čak trećina mlađih vjeruje kako pritisak i stres na poslu često izravno utječu na njihovo zdravlje.

Objašnjavajući te rezultate, jedan od britanskih direktora Gfk-a izjavio je da su, posebno u teškim vremenima, angažirani i složni zaposlenici nužnost, a ne luksuz. Motivirani i angažirani zaposlenici žele da njihov poslodavac uspije, žele ostati s njim i sami su spremni uložiti dodatni napor. Istraživanje pokazuje da visoko angažirani prodavači u odnosu na nisko angažirane ostvaruju 28 posto veću prodaju. Znati kako unaprijediti angažiranost zaposlenika od ključne je važnosti za tvrtku. Pritom treba imati u vidu da se odnos prema radu i zaposlenju mijenja kroz generacije. Više ne postoji očekivanje ni jamstvo posla za cijeli život. Mnogi mladi ljudi traže nešto što percipiraju kao smislenu karijeru i spremni su kratkoročno raditi neke druge poslove, dok na duge staze pokušavaju na nekom drugom mjestu ostvariti ambicije.

Mladima ograničena mogućnost zapošljavanja
Mladi koji odustaju od obrazovanja riskiraju da postanu siromašni, socijalno isključeni i društveno neprihvatljivi. Kako bi dala svoj doprinos integraciji mladih u svijet obrazovanja, učenja i prihvaćanja vrijednosti rada, Udruga Pragma je predložila projekt »Podrška mladima u zajednici - razvoj socijalnih usluga usmjerenih mladima«. Na nedavno održanom stručnom skupu predsjednik Pragme Nedjeljko Marković istaknuo je da se danas pokušava prevladati dominantan imidž mladih kao izvora problema ili kao skupine koja je u problemima. Napomenuo je da mladi - prije svega na lokalnim razinama - žele biti uključeni u političke procese te da slika njihove nezainteresiranosti za politiku zapravo odražava nedostatak sredstava, informacija i osposobljenosti za primjereno djelovanje. Ističe da među mladima, a posebno adolescentima, zabrinjava skupina onih koji ne polaze ili nisu završili osnovnu ili srednju školu.

»Među mladima do 29 godina njih 16,5 posto nema nikakve kvalifikacije, a ova skupina je izrazito socijalno ranjiva jer je izložena rizicima siromaštva – ograničena im je mogućnost zapošljavanja, rade slabije plaćene poslove, češća su razdoblja nezaposlenosti«, kaže Marković. On smatra da su posebno ranjive mlade osobe koje žive u seoskim područjima ili u manjim gradovima i imaju veću vjerojatnost ranijeg napuštanja škole zbog suženog izbora obrazovnih usmjerenja, slabo organiziranog prijevoza do udaljene škole i nedovoljnih potpora iz zajednice.