ZAGREB - Rast cijena i visoke stope inflacije natjerali su Hrvate na štednju. U kresanju kućnih budžeta idućih su se mjeseci spremni najprije odreći zabave i odlazaka u restorane i kafiće.
Većina planira uštedjeti i na režijama i potrošnji na koju mogu utjecati, kao što su plin, struja i voda, te opremanju kućanstava. Planove o budućoj štednji pokazalo je istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK koje su proveli u rujnu na uzorku od 1000 građana.
Kada procjenjuju buduća primanja i troškove, Hrvati tvrde da su u idućih pola godine spremni najmanje štedjeti na zdravlju, svakodnevnoj i obrazovanju. Tek svako peto kućanstvo procjenjuje da će idućih šest mjeseci smanjiti troškove za medicinske usluge i lijekove. Na prehrani je spremno štedjeti svako četvrto kućanstvo, ali taj se prosjek razlikuje po regijama.
U Istri i Primorju na prehrani planira štedjeti tek 13 posto kućanstava, za razliku od čak 38 posto kućanstava u Lici, Kordunu i Banovini. Očekivano na svakodnevnim troškovima za prehranu najviše će štedjeti Hrvati s niskim primanjima pa takvu štednju planira 40 posto kućanstava koja raspolažu mjesečnim budžetom do 3500 kuna.
Glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir ističe kako pad potrošačkog optimizma koji se iščitava u istraživanju nikada nije dobar niti u socijalnom ni u ekonomskom smislu.
- Građani procjenjuju da im se primanja neće značajno povećati. Oni s niskim primanjima očekivano planiraju štednju po svim stavkama. Problematično je, međutim, što i ostali planiraju štednju na stavkama koje utječu na kvalitetu života - pojašnjava Švigir.
Ekonomist Mladen Vedriš u rezultatima istraživanja vidi visok stupanj svijesti da je došlo vrijeme za opću štednju.
- Građani su realno procijenili na čemu mogu štedjeti, a na čemu ne. Razumljivo je da se na zdravlju i prehrani ne može štedjeti, a pohvalno je što je obrazovanje na visokom trećem mjestu prioriteta na kojima građani nisu spremni rezati troškove - kaže Vedriš. Dodaje da je konačno podignuta svijest o utjecaju svih nas na štednju energije, što je bitno u smanjenju režijskih troškova.
RJEĐE NA VEČERU
restorani
68 % uštede na odlascima u restorane
režije
65% uštede na režijama na koje se može utjecati poput struje, plina i vode
kartice
59% uštede na korištenju kreditnih kartica
vožnja
45% štedjet će na benzinu
obrazovanje
28% uštede na obrazovanju
hrana
23% štedjet će na prehrani
zdravlje
18% štedjet će na lijekovima
Jutarnji list
Autorice: Gordana Galović i Jadranka Šević