Nakon 90 dana na burzi, naknada pada na 35 posto osnovice plaće

Od 1. siječnja 2011. smanjit će se naknade za nezaposlene kao i broj onih koji ih primaju. Ministarstvo gospodarstva priprema nacrt prijedloga izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti čiji je cilj, kako stoji u radnoj verziji, smanjiti nezaposlenost i potaknuti nezaposlene na prekvalifikaciju kako bi bili konkurentniji na tržištu rada.

Prema prijedlogu, neće se mijenjati naknada u visini 70% osnovice, koja se prima prvih 90 dana od prijave u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ali drugi dio naknade će iznositi 35 posto osnovice, a ne 50 posto kao dosad. Ostane li bez posla, radnik na minimalcu će prvih 90 dana primati 1540 kuna, kao i ove godine. Nakon tog roka, pa do kraja primanja naknade, umjesto dosadašnjih 1100 kuna primat će 770 kuna. Podsjetimo, osnovica za obračun naknade prosjek je obračunate plaće radnika u posljednja tri mjeseca umanjen za doprinose. "Veći dio tih nezaposlenih osoba je nižeg obrazovanja pa bi smanjenje naknade u drugom periodu stimuliralo obrazovanje", stoji u prijedlogu.

Naknada nakon "penala"
Zbog "penala" za prijevremeno umirovljenje mora se regulirati i odredba prema kojoj se osobe koje stječu uvjete za prijevremenu mirovinu ne mogu prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Svaka osoba koja bi dosad stekla prava za prijevremenu mirovinu gubila bi i pravo na naknadu. Novi prijedlog zakona predviđa da na tržištu rada (ili u evidenciji HZZ-a) ostanu i svi nezaposleni do stjecanja prava na starosnu mirovinu. Prema procjenama, to će u prvoj godini rezultirati sa 7000 nezaposlenih osoba više, a kroz pet godina 35.000 više. Prema novom zakonu, trajnu naknadu će do umirovljenja primati samo oni kojima je do starosne mirovine ostalo pet godina.

Promjene kao u EU
Smanjenje naknada nije sporno za Sanju Crnković-Pozaić, konzultanticu za tržište rada, koja tvrdi da su promjene slične i u drugim zemljama EU. Ipak, kaže da će pooštravanje uvjeta za stjecanje prava na naknadu i promjene u mirovinskom sustavu biti problem. "To će povećati kontingent starijih nezaposlenih. Ta odredba bi se trebala donositi samo ako se raspolaže znatnim sredstvima za obrazovanje, koje bi ipak pružilo priliku starijim radnicima da se zaposle. Ovako će samo dulje biti na evidenciji bez veće šanse da se zaposle. Većina starijih na evidenciji ni ne traži posao i 'čeka' mirovinu, poslodavci nisu zainteresirani da ih zaposle, osim kada su u pitanju subvencije, zbog čega će biti potreban veći angažman HZZ-a", zaključuje Crnković-Pozaić.

Stariji radnici - Bolje burza nego u prijevremena mirovina
"Naknada za nezaposlenost je glavni dio programa potpore nezaposlenima, ali ne i najvažniji dio programa za oživljavanje tržišta rada i povećanje stope zaposlenosti", kaže Maja Vehovec s Ekonomskog instituta, koja bolja rješenja vidi u programima za otvaranje novih radnih mjesta, kao što su javni radovi ili subvencionirano zapošljavanje kroz obrazovanje. "Naknade za nezaposlenost su zaštitno rješenje ili pomoć u krizi, a ne pomoć izlaska iz krize. Ovaj zakon potiče odgovornost države prema fiskalnoj politici i pomaže starijima da do novog zaposlenja primaju naknadu, što je bolje od poticanja odlaska u prijevremenu mirovinu", objašnjava Vehovec.