Najveći broj ispitanika, oko 45 posto, kazao je, smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci.
Sve manje diplomiranih studenata prvi posao pronalazi u struci, broj zaposlenih diplomanata porastao je u javnom sektoru, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla, pokazalo je istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata.
Istraživanje o zapošljivosti studenata na visokim učilištima u Hrvatskoj u akademskoj godini 2018./2019., koje je u četvrtak predstavljeno u Zagrebu, provela je na nacionalnoj razini Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
U istraživanju je sudjelovalo 16 posto studenata koji su u 2019. godini u Hrvatskoj završili studij, rekao je Matko Glunčić i napomenuo da je više od 94 posto ispitanika ostalo u Hrvatskoj, dok se njih više od 5 posto iselilo u inozemstvo.
Više od 50 posto ispitanika završilo je preddiplomski studij, više od 34 posto ispitanika diplomski studij, više od 8 posto integrirani preddiplomski i diplomski, a nešto manje od 6 posto specijalistički diplomski stručni studij te 1 posto poslijediplomski studij, rekao je.
Po mišljenju studenata, napomenuo je, studiji predstavljaju najbolju osnovu za nastavak obrazovanja, a najniža prosječna ocjena odnosi se na dobru osnovu studija za pronalazak posla.
U trenutku provedbe istraživanja zaposleno je bilo gotovo 60 posto ispitanika, a nezaposleno više od 15 posto.
Nedovoljna ponuda poslova u struci
Najveći broj ispitanika, oko 45 posto, kazao je, smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci.
U javnom ili državnom sektoru nakon diplome zaposlilo se oko 42 posto ispitanika, što je povećanje od više od 4 posto u odnosu na istraživanje iz 2017. godine, rekao je Glunčić.
U struci se zaposlilo gotovo 64 posto ispitanika, dok je 2017. godine udio zaposlenih u struci bio iznad 78 posto.
Najveći broj ispitanika, 32 posto, zaposlio se izravnim javljanjem poslodavcu, posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zaposleno ih je više od 18 posto, a gotovo isto toliko preko obitelji, prijatelja ili poznanika.
Za usporedbu, 2017. godine najviše je ispitanika prvi posao pronašlo uz pomoć HZZ-a.
Nešto manje od 40 posto ispitanika ima mjesečna primanja između 5000 i 7000 kuna, 25 posto između 3500 i 5000 kn, a više od 11 posto ispod 3500 kn, rekao je Glunčić.
Primanja iznad 10.000 kuna ima nešto manje od 6 posto ispitanika, a najveći postotak njih studij je završio s prosječnom ocjenom izvrstan, dodao je.
Žene studij završavaju s višom ocjenom
Anketa je, kaže, pokazala da žene završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muškarce (3,83), ali se nakon izlaska iz visokog obrazovanja žene teže zapošljavaju, rekao je dodavši kako je taj odnos skoro 58 posto prema 62 posto.
U javnom/državnom sektoru žene se zapošljavaju češće, njih gotovo 48 posto, nego muškarci, kojih se u tom sektoru zapošljava nešto više od 25 posto, istaknuo je...
Ostatak vijesti pročitajte na linku.