Prijava
Traži
Cijene hrane i bezalkoholnih pića u veljači su prosječno porasle za 3,5 posto, prijevoza za 7,3 posto, usluga restorana i hotela za 3,8 posto, a duhana i alkoholnih pića za 2,3 posto.
U Hrvatsku se od početka ove godine vratila inflacija. Građani svakodnevno uočavaju poskupljenja hrane na tržnicama i u prodavaonicama. Više novca izdvajaju za prijevoz, a za istu uslugu ugostiteljima plaćaju veći račun. Budući da su neto plaće u Hrvatskoj u proteklim dvjema godinama blago porasle, građani su se ponadali boljem životnom standardu. No, mnogi sada strahuju da će sve češća poskupljenja izjedati povišice plaća i da će se životni standard građana vratiti na staro.
Poskupljenja je ovih dana potvrdio i Državni zavod za statistiku (DZS), objavivši da su potrošačke cijene (inflacija) u veljači porasle 1,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To povećavanje cijena događa se nakon tri godine deflacije, odnosno razdoblja u kojem su cijene u zemlji sustavno padale, što u modernoj povijesti Hrvatske još nije zabilježeno, piše Novi list.
Cijene hrane i bezalkoholnih pića u veljači su prosječno porasle za 3,5 posto, prijevoza za 7,3 posto, usluga restorana i hotela za 3,8 posto, a duhana i alkoholnih pića za 2,3 posto. Istina, cijene stanovanja snižene su za 4,4 posto, ponajprije zbog pojeftinjenja plina. Taj je energent u travnju trebao osjetno poskupjeti, ali Vlada je to spriječila, pa će cijene plina »u prosjeku« još godinu dana ostati iste – nekim kućanstvima malo veće, a nekima malo manje, ovisno o tome od koga plin nabavljaju. Međutim, najavljene su više cestarine, a u prikrajku vrebaju još neka poskupljenja.
Nije loša pojava
Većina ekonomista se slaže da je rast cijena poželjan ako je umjeren. Inflacija je redovita popratna pojava svakog gospodarskog napretka. Nekoć se smatralo da je prihvatljiva ona stopa inflacije koja ne prelazi 10 posto godišnje. Međutim, deflacija – koja je u Hrvatskoj od 2014. dovela do padanja cijena u rasponu od 0,2 do 1,1 posto godišnje – najčešće je negativna pojava.
Deflacija je zapravo znak gospodarske stagnacije, rasta dugova i kolektivnog propadanja. Ona ne dovodi samo do padanja cijena robe. Od 2008. do 2016. godine u Hrvatskoj su realno padale i plaće zaposlenih, i to po stopi od 1 posto godišnje, prema najnovijoj procjeni Instituta Europske unije sindikata.
Više o temi pročitajte ovdje.
Vijest je preuzeta s portala poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
