"Opomenem ga, a on kaže da koristi mobitel kao kalkulator. To se “kalkuliranje” nastavi unedogled i što ću, morao sam mu oduzeti mobitel." Imao sam što vidjeti - on je zaslon pretvorio u veliki šalabahter i uredno prepisao cijeli test. Ma, kakav kućni red! Samo im ostavite mobitel, i oni će već naći načina kako ga koristiti, a vi se sutra gledajte na YouTubeu - priča to jedan zagrebački srednjoškolski nastavnik fizike, koji za sebe kaže da je “iznadprosječno informatički pismen“, ali koji, poput brojnih njegovih kolega, katkada izgubi nit školskoga sata. I to zbog modernih tehnoloških spravica koje učenici sve češće zlorabe na nastavi.
Iako je većina škola u svoj kućni red ugradila zabranu korištenja mobitela, iPoda, “bubica” i drugih sličnih gadgeta tijekom školskog sata, svojevrsnim folklorom postala su snimanja, čak i zlostavljanja nastavnika, igranja igrica, slušanje glazbe, surfanje po društvenim mrežama, ali i sve češća prepisivanja, odnosno snimanja testova i razmjena rješenja mobitelom, ili slanje točnih odgovora SMS-ovima.
Izraelski primjer
Radikalan primjer je onaj od prije nekoliko dana kada je policija morala intervenirati u dugoreškoj osnovnoj školi “Vladimira Nazora“ zbog informacije da neki učenici na mobitelima imaju snimke neprimjerenog sadržaja koje bi mogle dospjeti na društvene mreže - navodno snimke nastavnika, iako se čak spominjao i pedofilski sadržaj.
Dok u Izraelu imaju podatak da čak 94 posto njihovih srednjoškolaca tijekom sata mobitelom pristupi društvenim medijima, Hrvatska zasad nema takvih istraživanja. Međutim, sve su glasniji nastavnici koji od prosvjetnih vlasti traže da se zloporaba tehnoloških sprava na nastavi najstrože sankcionira.
Osjećam se kao lutkica...
Upravo je to i prijedlog Jelene Bekavac Krčadinac, nastavnice matematike i informatike iz zagrebačke osnovne škole Čučerje, koji je iznijela tijekom upravo završene javne rasprave o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju. Korištenje bi se, kaže, trebalo kažnjavati pedagoškim mjerama i zadržavanjem predmeta do dolaska roditelja.
- Svoj posao radim savjesno i ne mislim da mi je ugrožen autoritet. Međutim, nekada se osjećam kao njihova lutkica koju oni snimaju, pa čak i audiozapise objavljuju na društvenim mrežama. Kućnim redom nije dopušteno korištenje mobitela u nastavi, ali ako mu ga i oduzmem, prema pravilniku ga moram vratiti nakon sata. Imate djecu koja uopće ne prate nastavu, koja imaju loše ocjene, a mobitel skriju pod pazuhom, u rukavu... - prepričava Bekavac Krčadinac.
Osim kućnog reda, zapravo ne postoji nijedan drugi propis koji bi nastavnike, ali i drugu djecu u školama, ozbiljnije štitio od zloporabe tehnoloških spravica, ističe ona. Kao bizarnost navodi i to što je pravilnikom podužeg imena - Pravilnik o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima - propisano tek kako je učenik koji ometa sat nedozvoljenim predmetom dužan to predati nastavniku, a odgojno-obrazovni radnik mu taj predmet mora vratiti na kraju nastavnog sata.
To znači - ako učitelj đaka uhvati s mobitelom na satu ne mora zbog toga ni pozvati njegove roditelje u školu. Pravilnik, naime, nalaže da se roditelje zove samo u slučaju oduzimanja predmeta opasnih po život i zdravlje učenika.
Ostatak vijesti pročitajte na linku.
Marijana Cvrtila, slobodnadalmacija.hr