Prijava
Traži
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo promet i veze Mirjana Čagalj ima veliko iskustvo u vođenju i nadziranju građevinskih projekata. Radila je i vodila projekte adaptacije i rekonstrukcije niza velikih objekata poput hotela, stambenih, sakralnih, poslovnih i proizvodnih objekata te niza zgrada i kompleksa obrazovnih ustanova..
S Mirjanom Čagalj razgovarali smo o stanju u graditeljskom sektoru, infrastrukturnim projektima i mogućnostima hrvatskih tvrtki, problemu radne snage, trendovima u prometu, aktivnostima vezanim uz Jadransko jonsku regiju te o poziciji ženskog poduzetništva.
Jesu li u graditeljskom sektoru dostignuti pokazatelji od prije dolaska krize?
- Hrvatsko graditeljstvo još uvijek nije na razini iz pretkrizne 2008. godine. Sada je na razini s početka tisućljeća, ali s trendom postupnog rasta. Međutim, suočava se s novim problemom nedostatka kvalificirane radne snage.
U čemu su napravljene greške i na koje su probleme naišle velike građevinske tvrtke?
- Iako vanjske okolnosti nisu išle na ruku građevinarima, činjenica je kako veći dio velikih građevinskih tvrtki nije bio spreman za krizu iz koje smo ne tako davno izašli. Nepripremljenost, nefleksibilnost i pogrešne pretpostavke u poslovanju samo su neke od tih grešaka. Također, građevinski sektor se ulaskom Hrvatske u EU suočio sa žestokom konkurencijom. Novi problemi uslijedili su iza 2015. godine, otvaranjem tržišta rada razvijenih članica Europske Unije našim radnicima, na primjer otvaranjem tržišta Njemačke i Irske. Odlascima u druge članice EU bitno se smanjio broj kvalificirane radne snage u ovom sektoru, a nažalost taj trend se nastavlja. Mnogi su poslodavci zbog iscrpljivanja financijskih, materijalnih i ljudskih resursa dovedeni na rub opstanka. Kad sve to zbrojite stanje sektora graditeljstva niti ne može biti bolje nego što je danas.
Kako riješiti problem nedostatka radnika, pogotovo onih specijalističkih zanimanja ?
- To je pitanje za milijun dolara, no taj odgovor kao država moramo ponuditi čim prije. Kratkoročno rješenje je uvoz radne snagu. Vodila sam brojna gradilišta s više stotina stranih radnika i to nije ništa neobično kad su građevina, a i brojne druge djelatnost u pitanju.
Od 2016. godine nadalje Vlada RH svojim Odlukama o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca pokriva potrebne radne kapacitete gospodarstva. Vjerujem da tu moramo biti još fleksibilniji i razmišljati o modelima bez kvota kakve ima Slovenija. Zalihe u regiji su prilično iskorištene pa radnu snagu moramo tražiti drugdje. Sada se mnogi poslodavci okreću i ostalim dijelovima svijeta kako bi osigurali radnu snagu za projekte u kojima sudjeluju.
Koje je dugoročno rješenje?
- Dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkom roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćem tržištu, treba već sada započeti s drugim mjerama radne politike, osigurati učinkovito ulaganje u obrazovni sustav dualnog i cjeloživotnog usavršavanja na svim razinama. Suradnjom gospodarskog, obrazovnog, znanstvenog i javnog sektora osigurat će se stvaranje novih rješenja koja se podudaraju s tržišnim potrebama. Mnogi zaboravljaju kako je ulaganje u obrazovanje jedan od ključnih indikatora koji pokazuje napor jedne države da teži k razvoju.
Članak prenesen s novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
