Prijava
Traži
Stanje na hrvatskom tržištu rada sve je alarmantnije: vlada značajan broj nezaposlenih, a brojne djelatnosti vape za radnom snagom i moraju je uvoziti.
O očekivanim daljnjim trendovima na tržištu rada, ali i izazovima koje Hrvatskoj nosi digitalna revolucija, novinari Jutarnjeg lista razgovarali su s čelnim čovjekom konzultantske kuće EY u Hrvatskoj Berislavom Horvatom. Njihov je sugovornik dobar poznavatelj kretanja na tržištu rada, ali i poduzetničke scene u Hrvatskoj.
Brojne tvrtke koje se pokreću pripadaju u ‘poduzetništvo iz nužde’, odnosno nisu stvaran iskaz želje pokretača biznisa da se bavi poduzetništvom, nego se pokreću radi kakvog-takvog zaposlenja...
- Mislim da poduzetništva u Hrvatskoj ima puno više nego što to vidimo. Medijsku pozornost zaokupljaju negativne stvari i teško da netko od poduzetnika u takvoj situaciji može postati zvijezda.
U Estoniji je, primjerice, drukčije. I njima su zvijezde nekad bili nogometaši, sportaši i starlete, no oni su sustavno radili na tome da se to promijeni. Danas, nakon 20 i više godina, u Estoniji su glavne zvijezde poduzetnici, što, naravno, ne isključuje da u tamošnjim medijima ima i lifestyle tema i da ljudi iz jet seta također nisu zvijezde. Prostora je dovoljno za sve.
No, mi još nismo došli do te razine. Mi smo previše otišli u negativizam i ne možemo se iz njega izvući, čak ni u uvjetima kada je posljednjih godina stanje u gospodarstvu ipak znatno bolje, o čemu svjedoči i rast prihoda i dobiti tvrtki. Zato je kod nas stvoren dojam da je sve loše, a to nije tako. U Hrvatskoj se može uspjeti.
Kad razgovarate s klijentima, posebno onima iz inozemstva, koji ovdje žele ulagati i pokrenuti posao, na što se najviše žale?
- Glavni problem posljednjih godina je nedostatak radne snage. Veliko iseljavanje iz Hrvatske rezultiralo je manjkom radnika. Prije se taj manjak osjećao u turizmu i ugostiteljstvu te u građevinarstvu, a sada je opipljiv u gotovo svim djelatnostima. To će sigurno biti velika prepreka daljnjem razvoju Hrvatske. Primjer je građevinarstvo, koje čak i za osiguran posao gradnje nekog objekta više ne može pronaći ljude koji bi ga odradili.
Nekad nam je glavni problem bila nezaposlenost, a sada je to nedostatak radnika. Prema nekim procjenama, čak i među onima koji se službeno vode kao nezaposleni samo je 10.000 do 15.000 stvarno nezaposlenih, a ostali su prijavljeni na burzi rada zbog nekih drugih razloga.
S druge strane, u ovoj godini imamo kvotu od 65.000 stranih radnika koje možemo uvesti. To je zasad rekord, a sasvim je izvjesno da će ta kvota, a time i broj stranih radnika u Hrvatskoj, sljedećih godina rasti.
Osim u turizmu i građevinarstvu, u kojim sektorima nedostaje najviše radne snage?
- Svakako u IT sektoru. Praktički svaka IT tvrtka koju znam sutra bi zaposlila 100 developera jer je posla jako mnogo. Većina njih radi na inozemnom tržištu, gdje je potražnja veća od ponude.
Kako riješiti problem nedostatka radne snage? Kvote za uvoz radnika ipak su samo vatrogasna mjera...
- Morat ćemo se okrenuti uvozu radne snage, i to dugoročno. No, nemojmo zaboraviti da zbog tog manjka radne snage u Hrvatskoj rastu i plaće, a to znači da će se i neki od Hrvata koji su iselili s vremenom početi vraćati. Jednostavno će početi kalkulirati isplati li im se više živjeti vani ili ovdje. Budimo realni, mnogo naših iseljenika, posebno onih slabije plaćenih, baš i ne živi u vrhunskim uvjetima u zemljama u koje su odselili, pa već imamo slučajeva da se dio ljudi vraća. Rast plaća u Hrvatskoj dovest će do povratka dijela onih koji su otišli iz Hrvatske.
Što bi država mogla napraviti da smanji iseljavanje i potakne povratak?
- Država bi mogla intervenirati mjerama porezne politike. Daljnje smanjenje poreza na dohodak i ukidanje najviše porezne stope znatno bi pomoglo jer bi ljudima povećalo neto plaće. To bi dovelo do toga da se ljudi manje iseljavaju te da se dio iseljenika počne vraćati.
Svijet prolazi kroz novu digitalnu revoluciju, no mi i tu zaostajemo. Štoviše, mi se još bavimo ‘klasičnim’ industrijama. Kakve nam se tu perspektive otvaraju?
- Digitalizacija otvara velik prostor. I velik broj tvrtki koje se u Hrvatskoj otvaraju su IT tvrtke, pa se ne može reći da i mi ne pratimo trendove u digitalnom svijetu. I postojeće, već uhodane hrvatske tvrtke puno ulažu u digitalizaciju.
Mate Rimac, naš EY Poduzetnik godine, koji, osim što proizvodi automobile, puno radi na razvoju korištenja digitalnih tehnologija, a sve se to odvija u Hrvatskoj.
Ostatak članka pročitajte na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
