Prijava
Traži
Zemlje poput Hrvatske i Grčke, koje su uvele rane mjere kako bi spriječile širenje epidemije koronavirusa, imale su veću suradnju građana što se dovodi u vezu s iskustvima ratova i financijskih kriza.
Tijekom pandemije koronavirusa u svijetu je primijećen paradoks: Bogate zemlje nisu se pokazale boljima u borbi protiv krize od onih siromašnijih.
Bogate zemlje, koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse, ojačane dobro financiranim državnim mehanizmima namijenjenim boljem prevladavanju kriza, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa, piše The New York Times.
U Europi je bolest je poharala Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće ekonomije na kontinentu.
No, manje, siromašnije države u Europi brzo su nametnule i primijenile stroga ograničenja kojih su se držale i do sada imaju više uspjeha u obuzdavanju virusa.
Među tim zemljama, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, nalaze se i one s jakim rezervama otpornosti koje su posljedica iskustava iz relativno nedavnih teških vremena. S obzirom na ono što su njihovi stanovnici prošli ne tako davno, stroge mjere činile su se manje napornima, što je potaknulo veću društvenu suradnju.
Kao primjer tih zemalja, New York Times posebno ističe neke od država koje su nekada pripadale komunističkom bloku poput Grčke i Hrvatske u kojima vlasti pozitivno gledaju na izdržljivost svog stanovništva, prenosi N1.
Analizirajući različite reakcije na pandemiju, znanstvenici Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti, nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa.
U Hrvatskoj, čije su ocjene pri samom vrhu te ljestvice koja mjeri strogost mjera, od koronavirusa je umrlo 90 osoba, čime je stopa smrtnosti u zemlji iznosila 2,1 na 100 000 stanovnika. U državi New York taj broj iznosi 137 na 100.000.
Sve u svemu, strogost mjera je veća u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi, rekao je Thomas Hale, izvanredni profesor za javnu politiku na Sveučilištu Oxford koji je ujedno i vođa projekta.
"Hrvatska je otišla do maksimuma naše ljestvice strogosti", rekao je Hale.
Ovakav način upravljanja krizom Hrvatskoj je omogućio da 27. travnja bude jedna od prvih koja će oprezno ublažiti neke od restrikcija.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala N1.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
