Nezapamćeni disbalans umirovljenika i zaposlenih

Povijesni i nezapamćeni disbalans između odnosa umirovljenika i broja osiguranika glavni su razlog izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim Vlada predlaže da se izjednači dob odlaska žena i muškaraca u mirovinu na 65 godina te da se dodatno penalizira prijevremeni odlazak u mirovine, pa bi za pet godina prijevremene mirovine mjesečni iznos umirovljenicima bio smanjen za 0,34 posto, dok je to sada 0,15 posto. Obrazloženje je to predsjednika Kluba HDZ-a Andrije Hebranga, koji je u utorak na konferenciji za novinare kazao da se izmjenama pridonosi stabilizaciji javnih financija, ali i gospodarstva općenito te da je odnos, u kojem 1,5 milijuna radnika doprinosi za 1,2 milijuna umirovljenika neodrživ.

Upozorio je da se odnos umirovljenika i radnika nekad mijenjao kroz desetljeće, a sad iz mjeseca u mjesec. Tako je 1980. na jednog umirovljenika bilo četiri osiguranika, a sad je taj odnos jedan prema 1,28. Posebnost Hrvatske, upozorio je, jest i velik broj invalidskih mirovina, a od 250.000 takvih umirovljenika, njih 200.000 su invalidi rada. To znači da 20 posto umirovljenika prima invalidsku mirovinu, dok je prosjek EU-a između pet i sedam posto. Problem je i veliki broj prijevremenih mirovina, zbog čega samo 11,8 posto umirovljenika ima puni radni staž. Istaknuo je i da se iz doprinosa pokriva samo 57 posto potrebnog iznosa, a da se ostatak pokriva iz državnog proračuna. Riječ je o 17 milijardi kuna godišnje, što je tri milijarde više od ovogodišnjeg proračunskog deficita. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad i socijalno partnerstvo, posvećenoj izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, pojasnio da su te izmjene dio mjera Programa gospodarskog opravka. Već je sad, naglasio je, narušena ideja generacijske solidarnosti, budući da na jednog umirovljenika dolazi samo 1,29 zaposlenih, a za održanje sustava bi trebalo biti 2,5 zaposlenih.

Govoreći o izjednačavanju dobi žena i muškaraca za odlazak u mirovinu, Popijač je naveo da se »s ciljem uznemiravanja javnosti« prešućuje činjenica kako će se to izjednačavanje provesti postupno kroz 10 godina, odnosno po šest mjeseci svake godine. Što se tiče dodatne penalizacije, za pet godina raniji odlazak u mirovinu, koja će umjesto dosadašnjih devet posto biti 20,4 posto, Popijač je naglasio da je to ozbiljna i odgovorna mjera koja će zaustaviti pojačan interes za prijevremene mirovine. A o pojačanom interesu, tvrdi ministar, najbolje govori činjenica da je prije 10 godina bilo 22.000 prijevremeno umirovljenih, a danas ih je 100.000. Predsjednik Odbora Boris Kunst (HDZ) istaknuo je da se u javnosti stvara dojam da je riječ o mirovinskoj reformi, a ne samo izmjenama zakona. Naglasio je ujedno da mnoge europske zemlje nemaju prijevremene starosne mirovine.

Silvano Hrelja (HSU) usprotivio se hitnoj saborskoj proceduri te pozvao Vladu da povuče prijedlog jer traju razgovori sa socijalnim partnerima. Predsjednik NHS-a Krešimir Sever ustvrdio je da prosječna mirovina u Hrvatskoj nije dovoljna za mjesečno preživljavanje te također zatražio da se prijedlog zakona povuče iz hitne procedure.

Iz SDP-a su najavili da neće podržati izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju jer smatraju, kako je na konferenciji za novinare pojasnio Davorko Vidović, da je on samo novi prilog uneređivanju mirovinskog sustava. Prema riječima Željke Antunović, izjednačavanje žena s muškarcima pri ostvarivanju prava na mirovinu je izjenačavanje na pogrešan način, jer statistike pokazuju da su žene ionako diskriminirane na tržištu rada. Saborski klub HNS-HSU najavio je da će, ako se ne prihvati njihov prijedlog da Sabor o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju raspravlja u redovitoj proceduri, na taj prijedlog uputiti više amandmana jer, naglašavaju, on velik broj građana stavlja u bitno nepovoljniji položaj. Njihovim se amandmanima predlaže da penalizacija za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu ostane na sadašnjoj razini, odnosno 1,8 posto umanjenja po godini staža, odnosno na koeficijentu 0,15 po mjesecu prijevremenog umirovljenja.

Tagovi: umirovljenici, mirovina, zakonodavstvo
Srijeda, 22.09.2010. / Ivana Knežević, Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, vjesnik.com