Prijava
Traži
Ministarstvo unutarnjih poslova za ovu je godinu predvidjelo kvotu od 500 sezonskih berača u poljoprivredi, no stanje na terenu već sada pokazuje da ta brojka neće biti dostatna. Reporterka Marina Bešić Đukarić za Dnevnik Nove TV provjerila je što je rješenje.
Sezonskih radnika u Slavoniji i Baranji toliko manjka da u mnogim vinogradima kasni rezidba, a neki su škare u ruke morali dati čak i svojim knjigovođama.
Vinogradarima će trebati više radnika nego što je u selu ostalo stanovnika.
"Iseljavaju se ljudi koji imaju i preko 60 godina, što je nepojmljivo", govori vinogradar Zoltan Pinkert.
Dok su se jedni iselili, žale se proizvođači, drugi radije primaju socijalnu naknadu.
"Sustav socijalnih naknada osobno bih vrlo promijenio. Kod mene ne bi bilo sigurno nikakvih davanja za nerad, makar bi sadili drveće uz prometnice, ali bi se radilo nešto", smatra Slavko Kalazić iz Udruge vinara i vinogradara.
Za berbu jabuka i grožđa u Baranji nudi se satnica od 17 kuna. Proizvođači tvrde da zbog velikih davanja i stanja na tržištu ne mogu konkurirati cijeni rada na moru ili u inozemstvu. Pomoć ne očekuju ni od uvoza radnika.
"Trošak neto satnice plus svi ostali troškovi poput hrane, smještaja i svega ostalog zapravo bi dovelo u situaciju da recimo da sektor poljoprivrede bi trebao platiti 200, 300 ili 400 posto veću cijenu rada", govori direktor tvrtke za proizvodnju jabuka Nikola Velicki.
Zbog manjka radne snage smanjuje se proizvodnja i odustaje od novih investicija. A upravo bi one otvorile nova radna mjesta.
Što je rješenje?
Jedno je od rješenja aktivirati dio nezaposlenih, njih je na ovom području 23 i pol tisuće. Većina ih ima srednju ili osnovnu školu, a čak njih 1500 dolazi iz djelatnosti poljoprivrede, no nisu motivirani visinom satnica. Razlog tomu je što mnoge obitelji više novca dobiju kroz socijalna davanja i zapravo nemaju računicu ići raditi. A ako i odluče raditi, onda gube dio ovih prava i onda ih na težak način mogu ostvariti natrag.
Jedno rješenje nudi i Hrvatska voćarska zajednica.
"Jedno od rješenja mogla bi biti liberalizacija tržišta rada, ljudi koji imaju socijalna ili bilo kakva druga primanja. Mi se srećemo s tim problemom da veliki broj ljudi zapravo želi raditi, ali se boje jer bi time mogli izgubiti određena prava. Mislim da bi trebali prestati stimulirati nerad, ako je to ikako moguće", govori Stjepan Zorić iz Hrvatske voćarske zajednice.
Video prilog možete pogledati na dnevnik.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
