Hrvatsko tržište rada neusklađeno s obrazovnim sustavom

Nitko neće u zidare, pastire, masere...

Da u Hrvatskoj hitno treba uskladiti potrebe tržišta rada s obrazovnim sustavom činjenica je koju već znaju i ptice na grani.

No, posljednjih nekoliko godina, u doba kada se određuju kvote radnih dozvola za strance za iduću godinu, pokaže se da Hrvatska opet nema kadar obučen i obrazovan u skladu s potrebama domaćeg tržišta rada.
Škverani u Italiji

U četvrtak je, naime, Vlada odobrila izdavanje ukupno 948 radnih dozvola za strance u 2010. godini, što je čak pet puta manje nego što je bilo odobreno koncem 2008. za ovu godinu s 4659 radnih dozvola.

Međutim, dok je prošle godine odobreno produženje 3200 postojećih dozvola, ove je produženo duplo više, njih – 6000.

Kao i prijašnjih godina, i ove je najviše, 300 dozvola, odobreno za graditeljstvo, zatim 243 za brodogradnju, 138 u turizmu, 64 u kulturi te 50 u poljoprivredi.

Kao deficitarna zanimanja u Hrvatskoj se uglavnom spominju strukovna zanimanja poput zidara, krovopokrivača, zavarivača i slično, a ništa manje poznata nije ni situacija da se, primjerice, mlađi kadar koji već radi u domaćim brodogradilištima, nakon što stekne potrebno znanje, seli u Italiju gdje su njihova znanja i rad puno bolje plaćeni.

Osim toga, poznato je da se u nekim strukovnim školama djeca obrazuju za zanimanja koja više ili, s obzirom na stanje u domaćoj proizvodnoj industriji, uskoro neće postojati.

Prisiljeni na uvoz
Nedostaje nam i masera, pomoćnih stočara i pastira, pomoćnih ratara, instruktora ronjenja i još nekih zanimanja za koje bismo očekivali da ih je lako naći u Hrvatskoj.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić slaže se sa sindikatima kada je riječ o neusklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada. Međutim, kaže, jedan dio poslodavaca prisiljen je “uvoziti” radnike jer im potreban kadar nije dostupan na domaćem tržištu rada.

Razlozi zašto se problem nesuklađenosti već godinama ne rješava, smatra Jakelić, leže u inertnosti onih koji su na pozicijama gdje se donose odluke, ali i međusobnoj koordinaciji svih aktera.

Jakelić: Ključna uloga HZZ-a
Nužna je, smatra Bernard Jakelić, bolja koordinacija među svim zainteresiranim stranama te je potrebno ubuduće prezentirati prognoze i potrebe za kadrom u nekom sljedećem razdoblju. Jakelić ističe kako bi Hrvatski zavod za zapošljavanje kao institucija koja ima najbolji uvid u sve aspekte ovoga problema trebala u tom procesu preuzeti ključnu ulogu.

Sever: Mladi pune burzu rada
– Čini se da Hrvatska obrazuje svoje mlade kako bi punili burzu rada, a ne tržište rada, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, te dodaje kako je gotovo četvrtina nezaposlenih Hrvata mlađa od 29 godina.

Objašnjava, doduše, kako sindikati uza sve razumijevanje prema potrebama poslodavaca ne mogu mirno prihvatiti ni tako drastično smanjene kvote, jer se problem neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada hitno mora riješiti.