Prema novom istraživanju Centra za obiteljske tvrtke u Deloitteu: Nova generacija voditelja obiteljskih tvrtki – istraživanje poslovnih ekosustava[1], brojne obiteljske tvrtke koje žele napredovati u današnjem dinamičnom, složenom poslovnom okruženju moraju pomno razmotriti vrste poslovnih odnosa koji mogu proizvesti dodanu vrijednost. Istraživanje upućuje na činjenicu da unatoč tomu što većina obiteljskih tvrtki ekosustave smatra prilikom za razvoj, čitav niz tvrtki te vrste i dalje samostalno posluje, čak i kad je riječ o organizacijama čiji se rukovoditelji smatraju jako otvorenima za suradnju.
Ekosustavi su prilika za inovaciju
Veliki dio (89%) od 575 ispitanika iz 52 država diljem svijeta smatra kako su poslovni ekosustavi njihovim organizacijama omogućili inovaciju koju samostalno ne bi bili u stanju ostvariti. No, kada je riječ o njihovu stvarnom sudjelovanju u projektima s ciljem inovacije, više od polovice ispitanika (53%) izjavilo je kako su rijetko surađivali ili nikada nisu surađivali s drugim organizacijama tijekom protekle 3 godine, što upućuje na oklijevanje i oprez barem dijela obiteljskih tvrtki kad je riječ o suradnji s vanjskim strankama. Nadalje, 32% ispitanika izjavilo je kako bi njihove tvrtke pri osmišljavanju novih usluga i/ili proizvoda surađivala isključivo s organizacijama s kojima već dugo surađuju. „Taj je rezultat u skladu s politikom brojnih obiteljskih tvrtki koje uobičajeno biraju poslovati u okviru mreže bliskih suradnika, a taj je model protivan fleksibilnim i raznovrsnim načinima interakcije koji obilježavaju današnje poslovne ekosustave”, izjavio je Dražen Nimčević , partner zadužen za Deloitte Private inicijativu u Adriatic regiji (Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Slovenija).
Preuzimanja radi pristupa inovaciji
Preuzimanje je najčešća vrsta poslovnih kombinacija koje su ispitanici poduzeli u protekle tri godine. Osim toga, ispitanici smatraju da će u naredne tri godine broj njihovih preuzimanja premašiti broj svih drugih vrsta poslovnih kombinacija. Na pitanje zašto se odlučuju na poslovne kombinacije, 30% ispitanika kao glavni je razlog navelo „pristup inovaciji”, što je 3. najčešći razlog za odluku. Istraživanje je isto tako uputilo na činjenicu da obiteljske tvrtke intelektualno vlasništvo smatraju iznimno vrijednim: naime, 63% ispitanika izjavilo je kako je intelektualno vlasništvo „vrlo” ili „prilično” važno njihovoj organizaciji. Nimčević: „Sudionici poslovnih ekosustava ne moraju nužno posjedovati imovinu ili intelektualno vlasništvo. Oni mogu uživati prednosti posjedovanja imovine, a da je u stvarnosti ne posjeduju”.
Nužnost otvorenog svjetonazora
„Kako bi u potpunosti iskoristila prilike koje pružaju moderni poslovni ekosustavi, nova generacija voditelja obiteljskih tvrtki trebala bi razmotriti usvajanje fleksibilnog, otvorenog svjetonazora koji bi omogućio stupanje u raznovrsne odnose. Riječ je o nužnoj promjeni stajališta čije su potrebe svjesni i voditelji obiteljskih tvrtki”, izjavio je Natko Sertić, voditelj Deloitte Private inicijative u Hrvatskoj. Više od polovice ispitanika smatra da bi njihova tvrtka trebala u određenoj mjeri (prema mišljenju 53% ispitanika) ili znatno (prema mišljenju 17% ispitanika) promijeniti pristup suradnji, spajanju i preuzimanju te udruživanju. Sertić: „Nova generacija voditelja obiteljskih tvrtki svjesna je potrebe za promjenom, premda dio njih možda još uvijek nije svjestan u kolikoj su one mjeri nužne. Oni bi trebali osmisliti način na koji njihov poslovni model može djelotvorno funkcionirati u promjenjivom poslovnom ekosustavu, a da ne zanemare obiteljsku povijest i tradiciju”.
Nova generacija voditelja obiteljskih tvtki u Hrvatskoj
Deloitteovo istraživanje u regiji EMEA je pokazalo da vlasnici obiteljskih tvrtki nisu pretjerano skloni prepuštanju kontrole, a gotovo 2/3 ispitanika je navelo da poslovni ekosustavi predstavljaju barem djelomičnu prijetnju kontroli koju obitelj trenutno ima nad tvrtkom. „Mogući razlozi ovakvog nalaza su strah od preuzimanja, a nije zanemariv ni emocionalni aspekt za obitelj“, naveo je Sertić.
„U godinama koje dolaze u Hrvatskoj nas očekuju promjene u upravama obiteljskih tvrtki. U tom kontekstu, bit će zanimljivo promatrati za koji će se smjer odlučiti trenutni vlasnici, koji su svoje uspješne obiteljske biznise pokrenuli devedesetih godina prošlog stoljeća“, komentirao je Nimčević te nastavio „Oni trebaju donijeti odluku hoće li poslovanje prepustiti mlađem naraštaju svoje obitelji ili će upravu prepustiti profesionalnom menadžmentu“.
[1] Termin „poslovni ekosustav“ devedesetih je uveo James F. Moore. U svrhu ovog istraživanja, poslovne smo ekosustave definirali kao organizacije koje surađuju kako bi razvile nove proizvode, zadovoljile potrebe klijenata i donijele inovacije te čije sposobnosti, kao ekosustava, nadilaze sposobnosti bilo koje organizacije koja posluje sama.