šansa nezaposlenima u stjecanju dodatnih vještina

Nova znanja: prekvalifikacijom do stalnog posla

Ove godine u programe prekvalifikacije namjerava se uključiti oko četiri tisuće nezaposlenih.

U zemlji gdje više od polovice nezaposlenih čeka zaposlenje duže od jedne godine i u kojoj se snažniji utjecaj globalne gospodarske krize tek očekuje, uključivanje u procese prekvalifikacije te stjecanje novih znanja i vještina za mnoge bi moglo značiti put do zaposlenja.

U Hrvatskoj se prekvalifikacijama primarno bavi Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali i neka pučka i otvorena učilišta gdje su polaznicima najzanimljiviji tečajevi koji traju do šest mjeseci, ne koštaju više od 10 tisuća kuna te se upisuju u radnu knjižicu.

Privatni sektor u Hrvatskoj, uz sitne izuzetke, nije poznat po ulaganjima u prekvalifikaciju svojih radnika.

Trogodišnja srednja škola

Prema podacima HZZ-a, od 2006. do 2008. izdvojeno je gotovo 49 milijuna kuna za obrazovanje 6194 nezaposlene osobe, od kojih se, prema rezultatima kontrole, u roku šest mjeseci nakon završenog tečaja zaposlilo njih čak 70 posto. Inače, u takve programe uključuju se osobe koje su završile najmanje trogodišnju srednju školu.

U ovoj godini u programe prekvalificiranja planira se uključiti nešto više od četiri tisuće nezaposlenih. Nova znanja i vještine kroz prekvalifikaciju puno lakše stječu mladi ljudi. Međutim, ističe voditeljica Sektora za organizaciju, obrazovanje i izdavačku djelatnost pri Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Ana Miličević Pezelj, prekvalificiranje je u Hrvatskoj puno prisutnije nego u većini europskih zemalja. Razlog tome je što naš primarni sustav obrazovanja još uvijek ne odgovara potrebama tržišta rada.

– Cjeloživotno učenje kao načelo postaje sve više principom osposobljavanja ljudi za tržište rada. Naš obrazovni sustav, nažalost, još uvijek je jako spor te nije u stanju predviđati kretanja na tržištu rada tijekom dužeg niza godina - ističe Pezelj, dodajući kako je to uzrok nekih pomalo apsurdnih situacija.

Naime, pojašnjava, često se događa da osoba netom nakon što je završila, primjerice, srednju školu za neko zanimanje pri uključivanju na tržište rada mora prolaziti proces prekvalifikacije kako bi se zaposlila. S druge strane odaziv starijih osoba je jako slab.

Prema nekim podacima samo dva posto pripadnika te skupine u ukupnoj populaciji pristupa programima prekvalificiranja i stjecanja novih znanja i vještina.

Prema Miličeviću, uzroci se mogu pronaći na više adresa. Radi se, kaže, o pogrešnoj percepciji poslodavaca koji se lakše odlučuju na otpuštanje nego ulaganje u prekvalifikaciju starijih radnika, zatim niskom stupnju svijesti kod samih radnika o potrebi dodatnog kvalificiranja, ali i mjerama koje dovoljno ne potiču interes i angažman posebice kod rizičnih skupina koje su u startu slabije motivirane.

Kuharima do 15.000 kuna

Prekvalificirati se za kuhara pokazalo se dobrim potezom. Naime, poslodavci u turizmu, unatoč krizi, najavili su zapošljavanje oko 65 tisuća novih radnika, od čega 1400 kuhara, koji, osim zaposlenja, mogu očekivati i iznadprosječnu plaću – i do 15.000 kuna.

Osim kuhara, do posla prekvalifikacijom najčešće dolaze konobari, slastičari, zaštitari, programeri, monteri klima-uređaja i elektroinstalateri.

Zidari, tesari, keramičari ...

HZZ je tijekom prošle godine programe stjecanja novih znanja i vještina provodio najviše u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, knjigovodstvu i financijama, zatim građevini te elektro-metalskoj djelatnosti.

Inače, najdeficitarnija zanimanja na domaćem tržištu rada su zidari, tesari, keramičari, zavarivači, kuhari, konobari, ali nedostaje i diplomiranih inženjera građevine, arhitekata te magistara farmacije.

Brojevi

41 posto - ukupnog stanovništva ima osnovnu školu i manje, a među zaposlenima takvih je 29,3 posto i među nezaposlenima 31,8 posto

47 posto - ukupnog stanovištva prema statističkim podacima ima srednju stručnu spremu, među zaposlenima ih je 46 posto, a nezaposlenima 61 posto

Mirjana Ćuk, slobodnadalmacija.hr