Prijava
Traži
S HRVATSKIM zdravstvenim sustavom nije zadovoljan nitko. Oni koji u njemu rade, liječnici i medicinske sestre žale se na niske plaće i loše uvjete rada, preopterećenost, veliki broj prekovremenih sati i slično. S druge strane su pacijenti kojima su zbog dugih lista čekanja neke usluge teško dostupne.
Iako je određeni broj liječnika i medicinskih sestara posljednjih godina otišao u inozemstvo, statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuje da se njihov broj zapravo povećao, dok se broj stanovnika smanjio, no ni to nije pomoglo da zdravstvo bolje funkcionira, što upućuje na velike organizacijske probleme u tom sustavu koje očito nitko ne zna ili ne može riješiti.
Krajem prošle godine, prema podacima iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2018. godinu, u zdravstvenom sustavu radilo je 71.506 zdravstvenih djelatnika. Na svakog zdravstvenog djelatnika dolazilo je 57 stanovnika.
Što se tiče doktora medicine, njih je bilo 15.047, odnosno 21 posto zaposlenih u zdravstvenom sustavu. Na jednog doktora medicine dolazi 272 stanovnika.
Iako je dio liječnika otišao u inozemstvo, kada se pogledaju podaci za prošle godine, vidljivo je da njihov broj ipak raste, pa ih je tako 2010. godine u zdravstvenom sustavu bilo 13.286. Tri godine kasnije, kada je Hrvatska ušla u EU, broj liječnika popeo se na 13.731, da bi prošlu godinu završili s nešto više od 15 tisuća liječnika.
No usprkos tome situacija se ne poboljšava jer s raznih strana stižu vijesti o nedostatku liječnika, otkazivanju operacija zbog manjka anesteziologa, ili poput slučaja iz Pule gdje pedijatrica ima preko 300 radnih sati mjesečno jer nema tko raditi.
Zdravstvenih djelatnika sa srednjom stručnom spremom, što se uglavnom odnosi na medicinske sestre, krajem prošle godine bilo je 33.538. To je najbrojnija kategorija u hrvatskom zdravstvenom sustavu s udjelom od 47 posto i omjerom od 122 stanovnika na jednog djelatnika sa srednjom stručnom spremom.
Broj zdravstvenih djelatnika sa srednjom stručnom spremom također je u plusu pa ih je 2010. bilo 32.935, da bi prošle godine njihov broj porastao na preko 33.500. Najniži broj bio je 2012. i 2014. godine, no nakon toga se situacija poboljšala.
Povećao se i broj zdravstvenih djelatnika s višom stručnom spremom - viših medicinskih sestara kojih je 2010. bilo tek nešto više od 9000, da bi do kraja prošle godine njihov broj porastao na 13.210.
Kada se pogleda ukupan broj zdravstvenih djelatnika u zdravstvenom sustavu, njihov je broj također posljednjih godina porastao. Krajem 2010. godine u zdravstvenom sustavu radilo je 63.143 djelatnika raznih zdravstvenih struka i stupnja obrazovanja, dok ih je krajem prošle godine bilo preko 71,5 tisuća. Usprkos povećanju od preko 8300 zaposlenih, dojam je da nezadovoljstvo i onih koji u sustavu rade i korisnika usluga - raste.
Nameće se pitanje zašto onda imamo dojam da nam kvaliteta usluge pada, a liste čekanja su nam po svim analizama među najdužima u EU.
Liste čekanja i broj liječnika treba razdvojiti
Poznavatelji medicinskog sustava ističu da liste čekanja i brojeve liječnika treba razdvojiti. Naime, tu ne vrijedi princip po kojem bi više liječnika obavilo veći posao u manje vremena pa bi rezultat bile kraće liste čekanja. Potražnja za zdravstvenom zaštitom nije fiksno zadana. Primjerice, kada je u Hrvatsku došla magnetska rezonanca, na red za snimanje moglo se doći već za pet dana. Međutim, onda je za njom porasla potražnja, a s njom i gužva. Potom su nabavljena još tri uređaja pa se opet moglo doći na red za pet dana. No onda je i na njima nastala gužva. Potom smo nabavili još 30-ak uređaja na kojima se danas konačno čeka oko godinu dana.
Što se tu dogodilo?
Porasla je potražnja za magnetskom rezonancom, a liječnici je propisuju dijelom opravdano, a dijelom neopravdano. Procjenjuje se da je oko 90 posto naloga za pregled MRI-jem danas bez osobitosti, odnosno da se rade za ljude kojima nisu nužni. Kada pacijenti čuju da su njihovi prijatelji bili na MRI-ju, požele i oni otići na pregled pa se naručuju, što u javnim bolnicama, što kod privatnika. Načelno i liječnicima odgovara da se poduzmu sve moguće pretrage, bilo zbog straha od tužbi ili nesigurnosti u stručne medicinske standarde. Glavni uzrok tome je nepostojanje ili neprovođenje smjernica za dijagnostiku i liječenje. Rezultat je duga lista čekanja za MRI. Dakle, ona je posljedica činjenice da se pregledi obavljaju, a da ne postoji stvarna potreba za njima te da liječnici umjetno stvaraju potražnju jer nastoje udovoljiti pacijentima. Slično vrijedi i za preglede ultrazvukom.
Cijeli članak pročitajte na portalu index.hr.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
