Prijava
Traži
Takva slika, pokazuje McKinsey Global Institute, vidljiva je na razini cijele Europe.
lobalna konkurentnost Europe trenutno je ugrožena, a neki od uzroka su energetski šok, utrka za vodstvo u domeni umjetne inteligencije te industrijske regulatorne prepreke. Sve navedeno utječe ne samo na gospodarsku putanju kontinenta, već i na način života stanovništva te stratešku autonomiju, stoji u istraživanju McKinsey Global Institutea (MGI) pod nazivom "Investicije: Mjerenje pulsa europske konkurentnosti".
Istraživanje mjeri konkurentnost tzv. "investicijskim pulsom" analizirajući investicije na temelju podataka 3000 velikih tvrtki te ističe kako investicije u kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj (R&D) imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti europskih gospodarstava.
Potvrđuje se kako je investicijski puls Europe trenutno nizak te kako Europa značajno zaostaje za SAD-om po pitanju investicija, podsjećajući kako su investicije žila kucavica konkurentnosti, čineći 70 do 80 posto rasta produktivnosti. U 2022. godini, velike američke tvrtke odvojile su oko 700 milijardi eura više za kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj nego europske tvrtke, a europska imovina rizičnog kapitala pod upravljanjem ekvivalentna je jednoj četvrtini ukupnih istih sredstava u SAD-u. Također, između 2010. i 2022. godine prosječne investicije u intelektualno vlasništvo te strojeve i opremu kao postotak BDP-a na razini Europe iznosile su 8,7 posto što je dva postotna boda manje od istih investicija na razini SAD-a.
Europa će, želi li povećati razinu investicija, morati pojačati fokus na uklanjanje dobro poznatih prepreka. Ove prepreke uključuju troškove energenata, nedostatak kvalificirane radne snage, regulaciju poslovanja i tržišta rada, te geopolitičku i makroekonomsku nesigurnost. Hrvatska se poput ostalih EU država suočava s mnogim sličnim izazovima, a to su primjerice niska razina investicija te spomenute regulatorne prepreke, ali posjeduje određene specifičnosti kao što je potencijal kojeg nudi održivi turizam.
Hrvatska bilježi nisku razinu investicija u najproduktivnije sektore. Neto investicije u Hrvatskoj su znatno ispod razina koje su bile prije globalne financijske krize, što je također u skladu s europskim prosjekom gdje su investicije pale za približno 2,8 postotnih bodova tj. oko 550 milijardi eura (nominalno) godišnje. Pored toga, zaostajemo u ulaganjima u visokotehnološke sektore s obzirom na to da je većina sredstava za istraživanje i razvoj usmjerena na srednjetehnološke sektore, dok visokotehnološke industrije, poput softvera i biotehnologije primaju manje sredstava.
Digitalna ekonomija, održivi razvoj i turizam neke su od specifičnosti kojima Hrvatska može osnažiti svoje gospodarstvo i učiniti ga otpornijim na buduće disrupcije. Već je McKinseyjevo istraživanje iz 2022. godine pod nazivom "Digitalni izazivači na novoj granici" podcrtalo kako je Hrvatska u razdoblju između 2019. i 2021. godine zabilježila godišnji rast digitalne ekonomije od 16 posto te rast digitalne trgovine od čak 28 posto. Također, tada je procijenjeno kako bi ICT industrija do 2030. godine mogla povećati svoju vrijednost do pet puta i iznositi oko osam milijardi eura te postati glavna komponenta digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj.
Ovu i slične vijesti pronađite na ictbusiness.info
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
