Prijava
Traži
Više od 50.000 hrvatskih obrtnika je u problemima, a u posljednjih 20 mjeseci ugašeno je 6500 obrta.
S Matom Topićem, predsjednikom Hrvatske obrtničke komore (HOK), razgovarali smo o poslovanju obrta u recesiji koja je jako pogodila hrvatske obrtnike, jer su prihodi s osnova komorskog doprinosa na razini Hrvatske pali ove godine osam posto u odnosu na prošlu godinu, ali i stavila pred njih izazov da sačuvaju radna mjesta i pomognu u oporavku ukupnoga gospodarstva.
Koji su najteži problemi s kojima se suočava hrvatsko obrtništvo u recesiji?
- Jedan od najvećih problema je siva ekonomija koja u hrvatskom BDP-u sudjeluje s čak 35 posto, dok rad na crno u Sloveniji iznosi 27,5 posto. Iza nas u Europi, po udjelu sive ekonomije, još su samo Rumunjska i Bugarska. U novcu je to gotovo 10 milijardi eura u Sloveniji, što je oko pola državnog proračuna Hrvatske. Siva ekonomija je početak i izvor mnogih drugih problema, jer država ne dobiva svoj dio kad je riječ o doprinosima i plaćanju obveza, a nelojalna je konkurencija onima koji rade sukladno zakonima i propisima. I to nije problem samo obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, nego gospodarstva u cjelini. No obrtnici njezin pritisak osjećaju izuzetno jako, jer se nalaze na kraju platežnog lanca. Predlagali smo i donošenje posebnog zakona o sprječavanju rada na crno i izradili kompletan prijedlog, usuglasili poseban program mjera, predlagali izmjene postojećih zakona i pripremili nacrt prijedloga izmjena Zakona o državnom inspektoratu.
Što obrtnike, ali i male i srednje poduzetnike, koči u razvoju?
- Među ostalim i visoki porezi. Oni su omča oko vrata, osobito onima koji tek počinju raditi samostalno, odnosno ulaze u poduzetničku avanturu. Zapravo državu ne bi ništa koštali i ne bi bila na gubitku da se za početne godine rada u obrtu odobre porezne olakšice. To bi jako pomoglo da mnogi od onih koji svakodnevno ostaju bez posla svoju egzistenciju riješe pokretanjem vlastitog posla ili samozapošljavanjem. I s takvim bi se samozapošljavanjem rasteretio proračun za skrb nezaposlenih, a istodobno bi kroz vlastite doprinose poboljšao stanje mirovinskih fondova.
Kako se obrtnici snalaze s iznalaženjem financijskih sredstava?
- Nije tajna da postoji neadekvatno financiranje obrtništva. Nužno je hitno izraditi posebni program mikrokreditiranja, prilagođen potrebama obrtnika. Postojeći programi u kojima poslovna banka odabire koga će kreditirati gotovo da ne daju šansu malima. Vjerujemo da HBOR, kao partner Vlade, može obrtnicima biti još bolji partner i razviti novi i kvalitetniji program koji mora omogućiti brzo, jednostavno i učinkovito kreditiranje. Siguran sam da bi na taj način ublažili probleme više od 50.000 malih obrtnika.
Kako ste riješili pitanje poslovnih prostora?
- Trebalo je dosta vremena da se izborimo za zakon, zatim smo čekali još dvije godine da Vlada donese Uredbu za provedbu, a nakon toga više od dvije godine od roka za podnošenje zahtjeva državna administracija je mirovala. Napokon, Povjerenstvo za imovinu Vlade na sjednici održanoj 22. srpnja donijelo je odluku kojom se prihvaća popis od prvih 29 nekretnina - poslovnih prostora u vlasništvu države na adresama u Gradu Zagrebu radi prodaje, sukladno Uredbi o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH. Zaprimljeno je oko 1700 zahtjeva.
Koliko akutna nelikvidnost pogađa obrtnike?
- Obrtnike najčešće pogađa neplaćanje. Oni su na kraju lanca u kojem mnoge karike popuste i ne izvrše svoje obveze. Propisi EU-a ne brane propisivanje obveznih rokova plaćanja i to može biti pravi način za rješenje ovog gorućeg problema ukupnoga hrvatskog gospodarstva. Pri tome bi državni proračun profitirao.
Koliko je globalna gospodarska kriza pogodila obrtnike?
- Još potkraj 2008. godine, uvažavajući moguće posljedice dolazeće financijske i gospodarske krize, među prvim institucijama Vladi smo uputili paket od 30 antirecesijskih mjera, čijom bi se realizacijom ublažile posljedice krize. U proteklom razdoblju neki naši zahtjevi su uvaženi, što je doprinijelo rješenju problema poslovanja dijela naših članova. Ali, gledajući u cjelini, sve učinjeno nije dovoljno. I ne mogu reći da smo zadovoljni.
Čime niste zadovoljni?
- Obrtnici nisu krivi za ovu krizu. Meni je čudno da Hrvatska, pored ovakve zemlje, uvozi gotovo 80 posto hrane. Obrt, malo i srednje poduzetništvo, turizam i poljoprivreda su djelatnosti koje mogu vlastitom proizvodnjom i uslugama puniti proračun. Obrtništvo je nakon prvih znakova globalne gospodarske krize obilježeno izrazito negativnim trendovima i ostali smo bez nekoliko tisuća naših članova. Odjave obrta su svakodnevne i premašuju broj novoprijavljenih. Trenutačno je u Hrvatskoj aktivno nešto više od 90.000 obrta, koji zapošljavaju 126.000 ljudi. Mogli bi zaposliti još 10.000 ljudi, ali je nužno riješiti postojeće probleme i omogućiti poticajne mjere, a također smanjiti birokraciju za 20 posto. Tražimo da se izjednače prava vlasnika obrta i radnika koji rade u obrtu, jer, primjerice, sad vlasnik obrta, ako propadne, ne može na burzu rada radi ostvarivanja prava za vrijeme nezaposlenosti.
Još potkraj 2008. godine bilo je aktivno oko 96.800 obrta, a samo u posljednjih 20 mjeseci izgubili smo više od 6500 obrta. Zabrinutost izazivaju podaci o broju osoba koje rade u obrtništvu, a što uključuje obrtnike, vlasnike i ortake, te njihove radnike. Broj osoba radno angažiranih u obrtu posljednje tri godine smanjen je za više od 28.000. Ozbiljnost situacije u obrtništvu potvrđuju i podaci o broju insolventnih fizičkih osoba tj. onih kojima je blokiran račun. Trend je i po tom pitanju također izrazito negativan i broj insolventnih fizičkih osoba iz godine u godinu se povećava i danas ih je više od 38.000 obrtnika, čije nepodmirene obveze prelaze 5,5 milijardi kuna.
Zašto obrtnici ne izdaju račune za svoje usluge?
- Obrtnik je dužan izdati račun za prodani proizvod ili ostvarenu uslugu bez obzira je li riječ o kupnji cvijeća ili posjetu frizeraju. Evidentan je nedostatak koordinacije i aktivnosti državnih tijela u suzbijanju sive ekonomije koja prijeti propašću nekih djelatnosti. U svom mandatu na čelu HOK-a u posljednje četiri godine promijenila su se tri resorna ministra gospodarstva, tri ministra pravosuđa, dva premijera, a najgore je kad morate s nekim raditi na ovakvom poslu od početka. Opseg sive ekonomije se zapravo povećava i zatvaranjem obrta, čiji vlasnici nastavljaju obavljanje djelatnosti, samo više nemaju obveza pa se njihov teret prebacuje na one koji legalno rade. Primjera ovakvog djelovanja ima nebrojeno i u svim djelatnostima, od uslužnih djelatnosti koje se mogu obavljati 'na terenu' i bez velikih ulaganja u prostor i opremu, prijevoza za vlastite potrebe koji se vrši uz naplatu kao nelojalna konkurencija registriranim prijevoznicima, trgovini u veleprodaji koja se odvija kao prodaja krajnjem potrošaču za osobne potrebe, trgovini repromaterijalom koja se u maloprodaji prodaje s istim rabatima kao u veleprodaji, obavljanju građevinskih djelatnosti mimo propisanih uvjeta, različite udruge i klubovi kao konkurencija ugostiteljima.…
Kako surađujete s Vladom?
- Pozdravljamo odluku Vlade o provedbi mjera za gospodarski oporavak kroz kredite za obrtna sredstva i nove investicije te kroz osnivanje investicijskih fondova. No, smatramo da usvojene mjere neće imati značajniji neposredni pozitivan učinak na obrtništvo, jer se cijeli sustav kreditiranja zasniva na primarnoj ulozi poslovnih banaka koje su i do sada bile više naklonjene kreditiranju većih gospodarskih subjekata. Za obrtnike bi pozitivan efekt mogao nastupiti znatno kasnije, ako odobreni krediti velikim gospodarskim subjektima potaknu novi ciklus gospodarskih aktivnosti koje će posljedično uz velike povezati i obrtnike. Primjerice, samo je 30 do 40 obrtnika ostalo bez posla u Rijeci koji su bili kooperanti Brodogradilišta »Viktor Lenac«.
Što ste učinili za prevladavanje zatečenog stanja?
- Sredinom rujna održali smo tematsku sjednicu Upravnog odbora HOK-a posvećenu sivoj ekonomiji, na kojoj su bili prisutni i predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva financija - Porezne uprave, Ministarstva pravosuđa, Ekonomskog instituta. Sagledavajući problem sive ekonomije, uvjereni smo da bi najbolje rješenje bilo donošenje novog, posebnog propisa - zakona o sprječavanju rada na crnom po hitnom postupku. Tim propisom bi se, za sve djelatnosti, odredila definicija pojma rada na crno (sive ekonomije) te propisale sankcije. Na taj način otklonili bi se prigovori o svrstavanju takvih odredbi u posebni propis (Zakon o obrtu, Zakon o trgovačkim društvima ili Zakon o državnom inspektoratu), a inspektori bi dobili materijalnu odredbu temeljem koje bi mogli postupati tj. izricati kazne za rad na crno.
Naravno da tradicijski obrti, i pored kvalitete, ne mogu konkurirati robi iz uvoza i da će mnogi propasti. Smatram da bi i prag do 85.000 kuna godišnje za ulazak u sustav PDV-a trebalo povećati, jer je to u Sloveniji 300.000 kuna, odnosno 42.000 eura. Obrtnici su nekad imali vlastiti mirovinski i zdravstveni fond. Omjer osiguranika u odnosu na broj umirovljenika u obrtu je 2,86, dok je u radničkom osiguranju taj omjer puno nepovoljniji, 1,30. Sad ima naznaka da će se kroz niz mjera zaustaviti propadanje obrtništva, ali mi koji nikada nismo prosvjedovali, barem ne na cestama, a punimo proračun, ne možemo još puno čekati da se naši zahtjevi napokon i prihvate.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
