Hrvatska obrtnička komora (HOK) traži od nove vlasti osnivanje posebnog ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Postojeće ministarstvo je, kažu obrtnici, preglomazno i većinom je posvećeno problemima velikih trgovačkih društava.
'Izgubljeni smo u problemima velikih, poput brodogradilišta. Čitava se država digne na noge zbog tristo radnika Đakovštine ili Kamenskog, a zaboravlja se na 15.000 obrtnika koji su ostali bez posla. To je licemjerno', ocijenio je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, na današnjoj konferenciji za novinare.
Osim što traže 'svoje' ministarstvo, obrtnici su budućoj vladi uputili još šest zahtjeva. Smatraju da je nužno da država uvede financijsku disciplinu na tržište da bi se poštovali propisani rokovi plaćanja.
Zalažu se za uvođenje multilateralnih kompenzacija te da se omogući tvrtkama i obrtima da podmire svoje obaveze prema državnom proračunu prijebojem potraživanja koja imaju prema javnim poduzećima.
Traže da im se omogući da snažnije sudjeluju u oblikovanju gospodarske politike, i to tako da se poveća broj predstavnika HOK-a u radnim skupinama resornih ministarstava i u saborskim odborima.
Zahtijevaju od buduće vlade osnivanje zaklade za stipendiranje učenika koji se namjeravaju baviti deficitarnim zanimanjima. Od države očekuju i više sredstava za cjeloživotno obrazovanje obrtnika, sve da bi držali korak s novim trendovima i tehnologijom.
Obrtnici traže i jednakopravan položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, odnosno jednakost u pravima, ali i odgovornostima za obaveze, te traže povećanje konkurentnosti obrtništva, i to kroz efikasniju gospodarsku diplomaciju, potporu inovatorima i sufinanciranje certificiranja i ispunjavanja zahtjeva drugih normi.
Kao i Hrvatska udruga poslodavaca, i HOK se zalaže za izmjene Zakona o radu da bi se omogućilo lakše zapošljavanje na privremenim i povremenim poslovima sklapanjem posebnih ugovora.
POSTOJEĆE JE PREGLOMAZNO