Obrtnici traže odgodu neradne nedjelje

Obrtnička komora Vladi uputila prijedloge mjera za prevladavanje posljedica globalne krize.

Skupština Hrvatske obrtničke komore Vladi je uputila prijedlog mjera za pomoć malim poduzetnicima u uvjetima globalne krize, čije nepovoljne efekte kroz smanjenu potražnju obrtnici, tvrde, već osjećaju. Predlažu 30 konkretnih mjera, među kojima i prolongiranje zabrane rada nedjeljom, koja treba startati s 1. siječnjom, te odgodom zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima, koje će na snazi biti od 1. svibnja 2009., a zbog koje mnogi procjenjuju da će morati zatvarati obrte.

Traže i odgodu primjene HACCAP-a, jer to iziskuje dodatna ulaganja u prostor i opremu. Od Vlade obrtnici traže i da u proračunu osigura veća sredstva za poticaje malom gospodarstvu. U upravo usvojenom prijedlogu za 2009., pak, ta su sredstva ostala na istoj razini kao u ovoj godini. U uvjetima sve teže dostupnosti kredita, u HOK-u posebno važnim vide angažman države u smanjenju kamata na poduzetničke kredite i omogućavanju reprograma postojećih zaduženja. Obrtnici očekuju i da će u nadolazećoj godini i sami biti izloženi strahu za radna mjesta, pa traže dodatne napore države u poticanju zapošljavanja. HOK je obnovio i neke prethodne inicijative, poput zahtjeva da se energičnije kažnjava rad na crno, te da se intenzivira rad inspekcije, kao i učinkovitiju zaštitu vjerovnika kroz ovršne postupke. Tu je i cijeli paket zahvata u poreznom sustavu. Konkretno, obrtnici traže oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak novootvorene obrte tijekom prve tri godine poslovanja, čime bi se ohrabrilo poduzetnike na otvaranje novih poslova. Nadalje, traže smanjenje poreznog opterećenja obrtnika i uvođenje više stopa poreza na dohodak, te smanjenje poreza na promet nekretninama kod ulaganja u gospodarstvo, čime bi se oslobodio fond sredstava za poslovanje. HOK inzistira i na povećanju kriterija za prijelaz iz oporezivanja porezom na dohodak u porez na dobit, koja je sada postavljena na 2 mil. kuna godišnjih prihoda i 400.000 kuna dohotka, iznad kojih moraju umjesto na dohodak plaćati porez na dobit i voditi “dvojno” knjigovodstvo. Također bi poticajno za male poduzetnike bilo i podizanje granice za obvezni ulazak u sustav PDV-a, jer sadašnji limit od 85 tisuća kuna prihoda u HOK-u smatraju preniskim, a nije ni mijenjan duže vrijeme.

Promjene PDV-a
U susjednoj Sloveniji, primjerice, taj je limit 25 tisuća eura. U sustavu PDV-a bi, po mišljenju obrtnika, trebalo mijenjati i stope, odnosno sniziti osnovnu i uvesti više stopa, čime bi se potaknulo smanjenje maloprodajnih cijena i povećalo potražnju.Konkurentnost obrtnicima moglo bi povećati i ukidanje niza postojećih naknada, poput, primjerice, spomeničkih renti ili naknada za autorska prava. Osim toga, kao jednu od poželjnih mjera za olakšanje posljedica u krizi obrtnici su istaknuli i ponovnu uspostavu posebnog Fonda za mirovinsko osiguranja obrtnika i povrat imovine bivšeg Fonda samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske. “Ovim predloženim mjerama čuvaju se radna mjesta za 232 tisuće zaposlenih u obrtu, a što predstavlja 15 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir da kriza najbrže pogađa upravo one najmanje i najslabije, smatramo da ove prijedloge treba uključiti u planove Vlade, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić.

Činjenice

Poticanje gospodarskog razvoja
Oslobađanje novih obrta od poreza na dobit i dohodak u prve tri godine rada, manja stopa poreza na dohodak, povećanje praga za prijelaz iz poreza na dohodak u porez na dobit, te za obvezni ulaz u sustav PDV-a i smanjenje PDV-a.

Povećanje konkurentnosti
Ukidanje monopola osiguravateljskih kuća u određivanju radionice i cijene popravaka, odgoda primjene HACCP-a, posebne porezne olakšice za tradicijske i deficitarne obrte.

Olakšanje posljedica krize
Izjednačavanje položaja obrtnika s radnicima za slučaj nezaposlenosti i kod korištenja prava na bolovanje, ponovna uspostava Fonda mirovinskog osiguranja obrtnika.