Prijava
Traži
U godinu dana ugašeno je stotinu obrta, podatak je Udruženja obrtnika Dubrovnik.
Proteklih se mjeseci naširoko i redovito pisalo o vapajima ugostitelja i prijevoznika, jer je kriza izazvana pandemijom koronavirusa jače pogodila obrtnike u sredinama koje ovise o turizmu, no pogođeni su i oni koji nisu izravno vezani uz turističke djelatnosti. Vladine potpore pomogle su opstanku obrtništva, a broj ugašenih obrta na ovom području nije alarmantan, kažu u Obrtničkoj komori.
– Ne treba čuditi da su se obrti koji su bili u financijskoj gabuli zatvorili kako ne bi generirali gubitke, ali nije to neki alarmantan broj. Trenutačno smo svi u nepovoljnom položaju, pa tako i Ceh za ribarstvo i marikulturu, jer i mi smo vezani uz turističku djelatnost. Većina sitne plave ribe ide u preradu, koja je radila bez prestanka, a većina bijele ribe plasira se restoranima. S obzirom na pesimistična predviđanja kakva smo imali proljetos, ipak možemo reći da se ribarski život održao ovog ljeta. Tijekom proljeća izvoz bijele ribe u Italiju i Španjolsku bio je znatno smanjen ili stopiran. Činilo se da će to biti pogubno za ribare, ali, srećom, nije potrajalo predugo. Pitamo se što nas čeka od 1. studenoga, s obzirom na porast broja oboljelih kod nas i na talijanskoj strani – komentira Mato Oberan, predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske županije.
Ribari strahuju od ponovnog, ovaj put dugotrajnijeg zatvaranja određenih tržišta. Međutim, Oberan podsjeća kako ribari već dulje vremena imaju stalne novčane potpore, a pored toga u ovim pandemijskim vremenima i COVID potpore.
– Ipak se ne možemo žaliti. Zasad smo prošli neokrznuti u nekoj većoj mjeri, a dalje sve ovisi o tome koliko će potrajati novi val. Proljeće je daleko, a nitko ne može biti siguran da je ono svjetlo na kraju tunela. Usko smo vezani uz dio gospodarstva koji se tiče proizvodnje hrane, a jesti moramo. Možda ćemo biti skromniji u odijevanju ili ćemo se odreći nekih luksuza, a hrana je zadnje čega se odričemo. Možda će plasman biti manji, ali do nekog drastičnog opadanja posla i zarade ne bi trebalo doći – kaže Oberan.
Istina je da je došlo do obnove dijela ribljeg fonda, kako tvrde i Oberanovi kolege iz susjedne Splitsko-dalmatinske županije. Možda je manjim dijelom zaslužna i korona zbog pauze u koćarenju, ali većim dijelom zahvaljujući trogodišnjem zatvaranju znanstveno potvrđenog mrijestilišta u međunarodnim vodama Jabučke kotline, što se prije svega odnosi na osliće i škampe.
Na kraju rujna ove godine u Dubrovniku su bila registrirana 2564 obrta, a lani 2664, podatak je koji donosi Martina Krmek, tajnica Udruženja obrtnika Dubrovnik.
– Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije raspolaže podacima o 4101 obrtniku na čitavom županijskom području, dok ih je lani bilo 4195. Nema obrta koji nije osjetio pad prometa i strah za opstanak, no Vlada je isplaćenim potporama napravila najviše što je mogla kako bi spasila poslovanje obrtnika – kaže Ante Jakić, predsjednik županijske Obrtničke komore.
Dok se jedni zatvaraju, drugi se raspituju za otvaranje obrta. Najviše se, kažu u Komori, raspituju o uvjetima prijavljivanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Možda s tim imaju veze i virtualne tržnice koje su procvale u vrijeme zatvaranja.
Daniela Žderić, predsjednica Ceha frizera i kozmetičara, kaže kako su u tim poslovima mnogo lošije prošli Dubrovčani od Metkovaca.
– U dolini Neretve većina ovisi o uspjehu plasmana poljoprivrednih proizvoda, a proizvodnja hrane je manje pogođena od turizma. Utoliko su frizeri i kozmetičari s ovog područja gdje ja radim, a to je Metković, osjetili krizu, ali manje nego kolege iz Dubrovnika. I nama je posao opao, ali još uvijek imamo neki ritam poslovanja, dok se kolege iz Dubrovnika žale da je posla znatno manje. Za razliku od ugostitelja koji rade na javnim površinama, većina najmodavaca poslovnih prostora u našem poslu nije opraštala plaćanje zakupa.
Čula sam za slučajeve da su u vrijeme potpunog zatvaranja neki vlasnici poslovnih prostora oslobodili zakupoprimce plaćanja jednog mjesečnog iznosa, ali većini su troškovi ostali isti, a prihodi manji. Za 4000 kuna potpore nije se moglo mnogo pokriti. Koliko sam upoznata i preko zajedničke grupe koja na društvenim mrežama okuplja sve frizere u županiji, nije bilo nekog većeg zatvaranja salona, ali strahujemo što nas tek čeka ove zime. Kod nas posluju manji saloni, što znači da u slučaju propisane samoizolacije čitav salon prestaje raditi – kaže Daniela Žderić.
Frizeri nisu imali većih neugodnosti s korisnicima usluga. Ne opiru se ostavljanju podataka niti obvezi nošenja maske.
Ovu i slične vijesti pronađite na slobodnadalmacija.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
