Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a makroekonomisti procjenjuju da je, zahvaljujući jačanju potrošnje, industrijske proizvodnje i izvoza, gospodarstvo poraslo već treći kvartal zaredom, i to brže nego u prethodnom.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom svi očekuju rast – između 0,6 i 1 posto.
Pokažu li se njihove procjene točne, bilo bi to već treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 0,5 posto na godišnjoj razini, što je označilo njegov izlazak iz šestogodišnje recesije.
Porezne promjene potaknule rast potrošnje
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva, među ostalim, zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo u drugom tromjesečju za otprilike 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Očekujemo rast BDP-a, a u prilog tome idu podaci o trgovini na malo za drugi kvartal koji impliciraju pozitivan doprinos rastu BDP-a od oko 1,25 postotnih bodova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
U lipnju je promet u maloprodaji, prema podacima DZS-a, porastao 11. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. godine.
"To uvelike proizlazi iz snažnije potrošnje turista u predsezoni nego lani i porasta realnog raspoloživog dohotka, uslijed smanjenog poreznog opterećenja dohotka te nižih cijena goriva od oko 6 posto na godišnjoj razini", navodi se u anketi Hine.
Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u prvih šest mjeseci izvezla roba u vrijednosti 41,6 milijardi kuna, što je 11,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
To se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 4,9 posto, dosegnuvši 68 milijardi kuna.
"Drugo tromjesečje trebalo bi potvrditi jači pozitivan doprinos neto inozemne potražnje rastu BDP-a. Posljedica je to snažnijeg rasta robnog izvoza od uvoza te nastavka solidnog izvoza usluga uslijed povoljnih rezultata u turističkoj predsezoni", navodi jedan od makroekonomista.
Pozitivno bi na BDP trebalo utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već pet mjeseci. Od travnja do lipnja proizvodnja je porasla oko 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Ostatak vijesto pročitajte na poslovni.hr