Od prvog siječnja iduće godine mijenjaju se pravila oko određivanja obiteljskih mirovina i omogućuje se korištenje dijela mirovine preminulog supružnika te se svaki mjesec rada nakon 65. rođendana stimulira rastom mirovine.
Dogodine bi i najniže mirovine 287.000 umirovljenika trebale narasti za tri posto, a obiteljske mirovine trebale porasti za 10 posto. S prosječnih rujanskih 2604,8 kuna na 2865,28 kuna trebale bi iduće godine porasti obiteljske mirovine, a najniže će s 2136,83 kune porasti na 2200,93 kuna, a radi se o prosječnim iznosima mirovina uz koje nisu računane mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima.
Iduće godine bi s 0,34 posto na 0,45 posto trebao rasti polazni faktor za ponovno utvrđivanje mirovine te se limitirati sa sadašnjih 20,4 posto na maksimalno 27 posto za pet godina. Svi umirovljenici koji su zamrznuli mirovine radi ponovnog zaposlenja mogu računati na bonifikaciju ili povećanje polaznog faktora za ponovno utvrđivanje mirovine s 0,15 posto na 0,25 posto za svaki mjesec rada, na najviše 1,15 umjesto dosadašnjih 1,09.
Sve navedeno dio je izmjena zakona o mirovinskom osiguranju koje su u saborskoj proceduri, a javnu raspravu prošle su i izmjene zakona o radu, kojima je predviđeno da poslodavac zaposlenima s napunjenih 65 godina i najmanje 15 godina staža ne isplaćuje otpremninu, a otkaz im može dati bez otkaznog roka. U javnoj je raspravi bilo istaknuto da poslodavci ni sada nisu obvezni isplatiti otpremninu radniku s navršenih 65 godina. To mogu učiniti ali nisu dužni, a država bespotrebno definira da radnik ne ostvaruje otpremninu sa 65 godina pa se tako odriče doprinosa i poreza koji se plaćaju na takve otpremnine. U Zakonu o radu koji je na snazi propisano je da poslodavac može dati radniku otkaz ugovora o radu u trenutku kada radnik navrši 65 godina ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore, a u javnoj je raspravi istaknuto da do dogovora u korist radnika dolazi vrlo rijetko.
Cijeli članak pročitajte na slobodnadalmacija.hr