Od 1. siječnja na snazi hrpa novih propisa

U 2009. godini Hrvate čeka cijeli niz novih zakona koji će tek početi primjenjivati i tako nam određivati život da se ta godina slobodna može nazvati godinom novih zakona.

Izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti od početka godine nezaposleni s 20 i više godina staža koji dobiju otkaz više neće imati pravo na otpremninu iz Zavoda za zapošljavanje. Od tada, oni koji ostanu bez posla dobivat će otpremnine samo od poslodavca. Zakonom se proširuje i krug osoba koje će imati pravo na novčanu naknadu Zavoda, a povećava se i trajanje tog prava, s dosadašnjih najdužih 312, na 450 dana.

Uvodi se i osobni identifikacijski broj (OIB), a jedanaesteroznamenkasti broj Porezna uprava dodjeljivat će svakom građaninu. Kroz taj broj bit će vidljivi svi prihodi i plaćeni porezi, a moći će se pratiti i je li imovina usklađena s prihodima. Od 2. siječnja 2009. godine svaki građanin će na kućnu adresu dobivati obavijest o svom OIB-u, dok će novorođenčad i novoosnovana poduzeća OIB dobivati automatski. Puno značenje OIB će dobiti kad budu sređene sve gruntovnice, jer će se onda vidjeti potpuno stanje vlasništva nad nekretninama.

Nova godina donosi i znatno poskupljenje liječenja, a enormne troškove osiguranici će moći preduhitriti kupnjom police zdravstvenog osiguranja. Sve to u okviru novih zakona o zdravstvenoj zaštiti, o osnovnom zdravstvenom osiguranju, te izmijenjenog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji na snagu stupaju 1. siječnja 2009. godine. Cijene polica HZZO-a odsad će umjesto sadašnjih 50 i 80 kuna, iznositi 50, 80 ili 130 kuna, ovisno o visini plaće. Onima koji ne kupe police zdravstvenog osiguranja, ako se razbole, prijete iznimno visoki troškovi liječenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u bolnicama i stomatološkim ordinacijama. U tom slučaju, svaki odlazak liječniku, recept i uputnica plaćat će se po 15 kuna. U bolnicama participacija će iznositi 20 posto cijena usluga, a dan u bolnici plaćat će se 100 kuna, dvostruko više nego do sada.

Do lipnja više nema ni nedjeljnih izlazaka u velike trgovačke centre, jer se počinje primjenjivati Zakon o trgovini koji zabranjuje rad nedjeljom u toj djelatnosti. Smjet će raditi samo pekarnice, kiosci, štandovi, a od nula do 24 sata nedjeljom moći će raditi samo trgovine u sklopu benzinskih postaja. Trgovački centri i obiteljske trgovine nedjeljom će moći raditi samo od 1. lipnja do 1. listopada, te tijekom prosinca, ali samo od šest do 13 sati. Je li sindikalni optimizam da zbog zabrane nedjeljnog šopinga neće doći do ukidanja radnih mjesta u trgovinama opravdan, vidjet će se već za koji mjesec.

Novost su i zakoni iz financijskog područja. Tako na snagu stupa novi Zakon o tržištu kapitala koji, uz ostalo, propisuje da će sve informacije koje se odnose na izdavatelja financijskih instrumenata morati objaviti sam izdavatelj na Internetu. Također, Zakon određuje da svi koji u obavljanju posla ili dužnosti dođu do povlaštenih informacija, neće ih smjeti učiniti dostupnim drugim osobama.

Izmjenama Zakona o javnoj nabavi ukida se kategorija tajnih nabava, što je dio prilagodbe standardima EU-a. Novi je i Zakon o proračunu koji propisuje prava i obveze korisnika proračuna, opseg zaduživanja države, upravljanje javnim dugom. Prema novom Zakonu o doprinosima, od 1. siječnja svi umirovljenici koji uz mirovinu dobivaju još neki dodatak bit će oslobođeni plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje na taj prihod. Smanjit će se i doprinosi za osobe koje se prvi put zapošljavaju.

U pravosudnoj sferi najvažnije je što od 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o područjima i sjedištima sudova, prema kojem će se broj općinskih sudova sa 115, smanjiti na 67, a proces okrupnjavanja trajat će 10 godina. Za početak, doći će do funkcionalne integracije sudova, a pričekat će se na teritorijalno spajanje, odnosno rad sudova u istoj sudskoj zgradi. Isto tako, na snagu stupa i dio Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koji se odnosi na tajnost istrage i izvanredne pravne lijekove. Primjena ZKP-a na uskočke predmete odgođena je do ljeta.

Značajne promjene donosi i Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu koji pooštrava uvjete za vježbenike u sudovima i državnim odvjetništvima, te za polaganje pravosudnog ispita. Vježbenici će ulaziti u pravosuđe po novim kriterijima, od kojih je ključni uspjeh na Pravnom fakultetu, ali i test inteligencije i socijalnih vještina. Pravosudni ispit sastojat će se od usmenog i pismenog dijela, a moći će se polagati najviše triput.

Od početka godine, izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, povećavaju se plaće predsjednika županijskih sudova i sudaca koji rade na uskočkim predmetima. Počinju se primjenjivati i preostale odredbe novog Zakona o područjima posebne državne skrbi, prema kojima će lokalna samouprava koja ima nacionalni park ili rezervat na tim područjima dobivati posebnu naknadu. Osim toga, naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina ustupit će se općinama ili gradovima i županiji u omjeru pola-pola.

Majci puna plaća prvih pola godine

Novopečenim roditeljima život će olakšati Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji se primjenjuje od početka iduće godine. Zaposlene majke prvih šest mjeseci primat će iznos pune plaće, a idućih šest mjeseci 80 posto proračunske osnovice. Rodiljski dopust moći će se iskoristiti do osme godine života djeteta, a moći će s prenijeti i s majke na oca.

Robe i usluge za najviše 105.000 kuna

Novost je i Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji obvezuje niz institucija na pojačanje provjere kolanja novca. Prema tom zakonu, gotovinom višom od 105.000 kuna više se neće moći plaćati robe i usluge, niti kupovati nekretnine. Transakcije u okviru svog poslovanja kontrolirat će banke, štedionice, mirovinska društva, Hrvatska pošta, odvjetnici, javni bilježnici, kladionice, trgovine antikvitetima, tvrtke za revizorske usluge. Cilj je tog zakona sprječavanje nelegalnih transakcija, te onemogućavanje financiranja terorističkih djelatnosti.

Plaćanje mobitelom

Zakon o kreditnim institucijama od Nove godine zamijenit će Zakon o bankama, a novim zakonom liberalizirat će se bankarski sustav. Na snagu stupa i Zakon o konačnosti namire u platnom sustavu kojim će se nastojati umanjiti rizici zbog insolventnosti. Zanimljivo je da će primjena novog Zakona o institucijama za elektronički novac regulirati način korištenja elektroničkog novca, odnosno monetarnu vrijednost pohranjenu na elektroničkom uređaju, primjerice u mobitelu, s kojeg se onda obavlja plaćanje.

ZAKONI NA SNAZI OD 1. SIJEČNJA:

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju
Zakon o osobnom identifikacijskom broju
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju
Izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
Zakon o trgovini
Zakon o rodiljama i roditeljskim potporama
Zakon o sprječavanju pranja novca
Zakon o suzbijanju diskriminacije
Zakon o tržištu kapitala
Zakon o kreditnim institucijama
Zakon o konačnosti namire u platnom sustavu
Zakon o institucijama za elektronički novac
Izmjene Zakona o javnoj nabavi
Zakon o proračunu
Zakon o doprinosima
Zakon o područjima i sjedištima sudova
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu
Izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika
Zakon o područjima posebne državne skrbi

tportal.hr/Vjesnik