Burza na koljenima - nova rigorozna pravila od 2009.
Zagrebačka burza i svi sudionici tržišta kapitala, od brokerskih kuća, društava za upravljanje fondovima, do samih ulagača, zadnji mjesec ove godine proživljavaju pravu agoniju. Više od samoga pada burze i velikih gubitaka zabrinjava mršavi promet. To znači da se mnogo investitora povuklo s burzovnog trgovanja.
Preživljavanje
Kakvo će biti stanje na burzi sljedećih mjesec, nije moguće procijeniti zbog velike globalne financijske krize koja je zahvatila realni sektor, a kako će se kriza reflektirati na hrvatske prilike, još veća je nepoznanica. Samostalne brokerske kuće već danas vide malo smisla u bavljenju poslom koji rade, jer ne mogu sa zaradama koje ostvaruju podmirivati ni osnovne troškove.
Većina njih bavi se samo time kako preživjeti, a evidentno je da će mnoge od 40-ak brokerskih kuća morati staviti ključ u bravu. Primjerice, u petak je zabilježen promet od 13,3 milijuna kuna uz pad od 1,5 posto, što znači da su svi skupa zaradili 100-tinjak tisuća kuna, uključujući u raspodjelu i Zagrebačku burzu i SDA.
Dakle, trgovina dionicama postala je neisplativ posao u ovakvim uvjetima i oni koji od toga žive gotovo i ne razmišljaju o novom Zakonu o tržištu kapitala koji izgleda kao da je pao s drugog planeta. Zakon stupa na snagu 1. 1. 2009. godine i nije stvar koja se može ignorirati, ali tko da se brine još i za to.
Vjerojatno će se zakon morati odgoditi, no nitko to još ne najavljuje, jer se, slično kao i ZERP, ali i zbog drugih razloga ne može provesti.
Naime, zakon koji je prihvatio Sabor prošlog ljeta nosi sa sobom i znatne financijske troškove za sve sudionike, a cilj mu je da se hrvatsko financijsko tržište prilagodi propisima Europske unije. Predviđena je prilagodba zakonu od šest do 12 mjeseci, no svejedno u teškoj godini koja se očekuje nastavlja se bitka za preživljavanje, a ne prilagodba složenim direktivama EU i odredbama i pravilima koja vrijede za razvijena svjetska tržišta, a ne za malo i još u dubokoj krizi.
Novi troškovi
Dodatne troškove “adekvatnosti” kapitala, izdvajanja u fond za zaštitu ulagača pri SDA , koji jamči do 150.000 kuna uloga u slučaju bankrota brokerske kuće ili fonda, teško će podnijeti i najveći trgovci dionicama iza kojih stoje velike banke, a kamoli mali brokeri.
Uz to, po novom zakonu puno je rizika za njih jer ih regulator može “loviti” za sve i najsitnije propuste, pa i to čini posao nimalo atraktivnim. Umjesto prilagodbe novom zakonu, koji je primjeren za neka bolja vremena, čini se da će Hanfa, Vlada i svi ostali sudionici trebati pronaći model kako stimulirati ulagače da se uopće vrate na burzu i ona započne koliko-toliko normalan život.
Snježana Milinarević, vecernji.hr