Od kriznog poreza dosad oko 600 mil. kuna

Uz tempo naplate iz prva tri mjeseca prihod od kriznog poreza do kraja godine mogao bi dosegnuti milijardu kuna.

Početkom mjeseca istekao je i treći mjesec primjene tzv. kriznog poreza, a prema preliminarnim podacima Ministarstva financija u proračun se njime u tom razdoblju slilo oko 600 milijuna kuna. Od listopada obuhvat tog nameta "solidarnosti" koji zahvaća oko dvije trećine zaposlenih te 27 posto umirovljenika proširen je i na primitke od samostalne djelatnosti te ostale primitke iz domene oporezivanja dohotka, dividende i udjele u dobiti. U odnosu na proračunski utržak kroz prva dva mjeseca čini se da se proširenje kruga obveznika zasad nije osjetnije odrazilo na dodatno povećanje proračunskih učinaka kriznog poreza. To se dijelom može objasniti time što je kategorija "samostalne djelatnosti" (obrtnici, poljoprivrednici, odvjetnici, razne druge vrste slobodnih zanimanja) i drugih primitaka (od prodaje, iznajmljivanja, autorskih i intelektualnih prava) prilično podložna eskiviranju u prikazivanju dohodaka.

Kaskanja i nesnalaženja
Vjerojatno je to i jedan od razloga što je godišnji efekt uključivanja te kategorije obveznika procijenjen na 110 milijuna kuna. Ipak, u Ministarstvu financija reći će kako prvi mjesec primjene obično prate i određena nesnalaženja i kaskanja u prilagodbi novim propisima pa će se tek nakon isteka studenoga moći govoriti o stvarnom efektu proširenja baze obveznika kriznog nameta. Neovisno o tome nema nikakve sumnje da će ukupan efekt kriznog poreza u 2009. godini (tj. u pet mjeseci njegove primjene) premašiti rebalansom projiciranih 755 milijuna kuna. Uz tempo iz prva tri mjeseca prihod od tog poreza do kraja godine mogao bi dosegnuti milijardu kuna. Prema procjenama temeljenim na strukturi platnih razreda, veći dio ukupne svote ide na teret nešto više od 300.000 ljudi s primanjima iznad 6000 kuna koji plaćaju 4% kriznog poreza. Analize platnih razreda sugerirale su, naime, da bi ta skupina obveznika trebala donijeti oko 60% ukupnog utrška, dok bi preostalih milijun obveznika (726.000 zaposlenika i 276.000 umirovljenika s primanjima između 3000 i 6000 kuna) participiralo oko 40%. Drugim riječima, nešto više od jedne četvrtine obveznika donosi tri petine kriznog poreza. To implicira da je ta manja skupina obveznika u tri mjeseca donijela približno 360 milijuna kuna, a preostalih milijun obveznika oko 240 milijuna kuna.Doda li se tome da je kriznog poreza pošteđeno oko 1,44 posto osoba s primanjima ispod 3000 kuna (870.000 umirovljenika i nešto manje od 580.000 zaposlenih), evidentno je najviše uzeto od dohodovno imućnijih. Osim što je krizni porez u znatnoj mjeri zahvatio i velike državne sustave s iznadprosječnim plaćama, u procjenjivanju raspodjele tereta kriznog poreza nameću se i neka sektorska pa i regionalna obilježja. S obzirom na statističke podatke o plaćama i koncentraciji pojedinih djelatnosti, najviše je u tom porezu participirao Zagreb u kojemu je i najveća koncentracija djelatnosti s natprosječnim plaćama, od financijskog i telekomunikacijskog sektora preko energetike (HEP, Ina), upravljačkih i marketinških djelatnosti do zračnog prijevoza.

Opasnost od ustavne tužbe
Značajne svote već prikupljenog kriznog poreza ujedno ilustriraju i koliki bi potencijalni problem mogao nastati za Vladu ako taj namet po tužbama na Ustavnom sudu padne. U tom scenariju vjerojatno bi ceh kompenzirale određene inovacije u pravno nedvojbenoj zoni oporezivanja, poput PDV-a, to prije što se u prvim mjesecima iduće godine još ne očekuju znaci oporavka u glavnim osloncima punjenja proračuna. No ako ga Ustavni sud i ne sruši, s obzirom na negativne političke bodove, krizni porez će se zacijelo, kako je i najavljeno, nastojati ukinuti čim to dozvole gospodarska kretanja, odnosno prije isteka roka na koji je donesen (kraj 2010.). Konačno, on je u startu prezentiran kao privremena, kratkoročna mjera. Tako je Pulok Chaterji iz Svjetske banke nedavno, podržavajući ga kao jedan od instrumenata fiskalne vlasti, naglasio kako te mjere trebaju slijediti one dugoročnije, usmjerene oporavku proizvodnje i zaposlenosti te rastu produktivnosti. O istoj je temi pak ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek u ovotjednom osvrtu istaknula kako ostaje nadati se da tako povećani prihodi neće voditi k većoj potrošnji umjesto ukidanja novih poreza.

Veći PDV ublažio međugodišnji pad - U 2009. zarađena 31 milijarda kuna
Počevši od rujna na proračunske prihode počelo se odražavati i kolovoško povećanje stope poreza na dodanu vrijednost sa 22 na 23 posto. Kako neslužbeno doznajemo, 10-mjesečni skor PDV-a od usporedivoga lanjskog je slabiji 12 posto, što bi značilo da se od PDV-a ove godine slilo oko 31 milijardu kuna ili četiri milijarde manje nego do kraja lanjskog listopada. Još potkraj kolovoza ovogodišnji je zaostatak bio veći, 16 posto, a proljetos je međugodišnji pad bio gotovo 20 posto.