ANALIZA: Pred građanima teška 2012.

Odzvonilo životu na dug zbog krize u Europskoj uniji

Nova vlast najavljuje da će pokušati vratiti određeni broj ljudi, naročito umirovljenika na tržište rada, a zaposlenost pokušati potaknuti snižavanjem izdvajanja za plaće. Prvi potez trebao bi biti manji zdravstveni doprinos. Dodatni će izazov za Hrvatsku biti kriza u EU.

Ako se može vjerovati analitičarima, ne čeka nas naročito dobra godina. Prognoze su rasta srezane do minusa, pa se sad najavljuje povratak u recesijske razine BDP-a. Dodatni će izazov za Hrvatsku svakako biti kriza u Europskoj uniji pa će nam biti zapriječen pristup zaduživanju, što u prijevodu znači da više neće biti života na dug. Makroekonomisti također prijete ozbiljnim padom standarda građana, novim ciklusom otkaza uzrokovanim stečajevima te rastom cijena energenata i komunalnih usluga.

Jedan od glavnih uzroka stečajeva bit će čišćenje bilance domaćeg gospodarstva u kojem je otkriveno 40 milijardi kuna neplaćenih računa, tvrtki koje su u blokadi. Nenaplaćenih potraživanja je i više u tvrtkama kojima Porezna uprava i vjerovnici još toleriraju kašnjenje plaćanja. Od tih je 40 milijardi kuna oko 20 milijardi kuna koji bi trebali završiti u proračunu, pa je država od najvećeg dužnika postala najvećim vjerovnikom. Da kojim slučajem država naplati sva ta potraživanja u idućoj godini ne bi se uopće trebala zaduživati.

Ali to se neće dogoditi, jer više od 80 posto od gotovo 40 milijardi kuna dugovi su tvrtki blokiranih dulje od godinu dana, što je jasan pokazatelj da je riječ o mrtvim tvrtkama koje treba ukloniti s tržišta. Tvrtke i građani koji su u blokadi kraće od godinu dana duguju oko 6,7 milijardi kuna i to su, vjerojatno, jedina potraživanja čijoj se naplati vjerovnici mogu nadati.

Proces ubrzanih stečajnih postupaka izbrisao je oko 600 tvrtki s tržišta, ali da bi očistili tržište, pravosudni će sustav morati biti brža i učinkovitija metla. Uz visoku nelikvidnost i insolventnost teško je govoriti o zdravom gospodarstvu, pa nije iznenađenje da je bruto društveni proizvod samo lagano klizio prema pozitivnim vrijednostima tijekom tekuće godine.

Kukuriku koalicija najavila je da će u prvih šest mjeseci mandata riješiti problem nelikvidnosti, misleći na tih oko sedam milijardi kuna, i to koordiniranom akcijom Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka prema modelu vrlo sličnom postojećem Modelu A+, koji bi u novoj verziji trebao ubrzati dolazak novca do tvrtke koja ga treba.

Bez novog zapošljavanja neće biti većeg standarda, koji je najbolje prikazati prosječnom plaćom. Za rujan je ona iznosila 5400 kuna i zabilježila je realan pad u odnosu prema lani. Pokriva sve manji iznos nužan za osnovne potrebe četveročlane obitelji pa ne čudi podatak da se stanovništvo već godinu dana razdužuje, odnosno vraća više kredita nego što uzima.Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca poznat je po svojem ustrajanju na uništavanju kulture neplaćanja, odnosno nekulture, kako je naziva, a izračunao je za Vjesnik da je problem s naplatom Hrvatsku stajao 100.000 radnih mjesta. Naime, oko dvadeset tisuća ljudi izgubilo je posao u tvrtkama koje nisu izdržale čekanje da novac sjedne na račun, a ostatak iz kvote izgubljenih radnih mjesta posljedica je straha poslodavaca da zaposle nove radnike zbog problema s likvidnošću.

Tako u Hrvatskoj u novu godinu s novom vladom ulazimo i s problemom visoke nezaposlenosti i niske zaposlenosti. Nezaposlenost je zbog sezonskog zapošljavanja pala, ali se u listopadu ponovno popela na 293.852 građana, što je 17,4 posto radno aktivnog stanovništva. S druge strane, u prvom polugodištu 2011. samo se 13,5 posto građana izjasnilo kao nezaposleno, pa je upitna statistika o nezaposlenima, s obzirom na to da se u kategoriju mnogi registriraju zbog prava na zdravstveno osiguranje. Mnogo je bolji pokazatelj stopa zaposlenosti, a prema podacima iz listopada u Hrvatskoj radi manje od 1,4 milijuna stanovnika. Na 100 umirovljenika radi samo 121 građanin, što je potpuno neodrživo.

Dodatni je problem što od 3,77 posto sposobnog stanovništva u raspoloživu radnu snagu možemo ubrojiti samo 1,69 milijuna radno aktivnih građana, a više od 1,5 milijuna ljudi izjasnilo se da ne žele raditi, iako su u skupini radno sposobnih. Zato nova vlast najavljuje da će pokušati vratiti određeni broj ljudi, naročito umirovljenika, iz neaktivnosti na tržište rada, a zaposlenost pokušati potaknuti snižavanjem izdvajanja za plaće. Prvi bi potez u tom smjeru trebao biti manji zdravstveni doprinos, ali je to poprilična opasnost za proračun, koji godišnje, putem izdvajanja za zdravstvo, prikupi oko 18 milijardi kuna.

Zato bi sniziti doprinos za 2 posto značilo izgubiti oko 2,4 milijarde kuna iz proračuna, ali Lovrić koji zastupa interese malih i srednjih poduzetnika tvrdi da bi takav potez bio poticaj za novo zapošljavanje. Bez novog zapošljavanja neće biti višeg standarda, koji je najbolje prikazati prosječnom plaćom. Za rujan je ona iznosila 5400 kuna i zabilježila je realni pad u odnosu prema lani. Pokriva sve manji iznos nužan za osnovne potrebe četveročlane obitelji pa ne čudi podatak da se stanovništvo već godinu dana razdužuje, odnosno vraća više kredita nego što uzima.

Bez investicija građana, zaduživanja za velike kupnje, a uz visoku nezaposlenost te niske prihode nema oporavka potrošnje. U odnosu prema prošloj godini u prodavaonicama smo ostavili samo jedan posto više novca, što nije ni približno dovoljno da se nadoknadi gotovo deset posto pada iz dviju krizne godine.

U krizi smo revitalizirali izvoz, koji je tijekom 2010. bio jedina kategorija u kojoj smo bilježili rast. Tako je u deset mjeseci gospodarstvo izvezlo 55 milijardi kuna vrijednu robu, što je tri posto više na godišnjoj razini. Rastao je i uvoz na 91,9 milijardi kuna pa Hrvatska i dalje bilježi vanjsko trgovinski deficit. Trenutačna pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 59,9 posto, što je bolji rezultat nego prijašnjih godina, a posljedica je veće stope rasta izvoza nego uvoza. Ipak izvozni zamah je upitan, jer je većina prodaje izvan granica plasirana u Europsku uniju, koja se bori s problemima i klizi u recesiju. Italija, koja je najveći trgovinski partner Hrvatske, pala je u recesiju, a to se već odražava na stopu izvoza, koja je pala 11 posto u ovom razdoblju.

U građevinarstvu, koje je najbolji pokazatelj ulaganja, ostalo je samo 83.000 zaposlenih, a i razina investicija gotovo se prepolovila. Tako je u cijeloj 2010. uloženo nešto više od 45 milijardi kuna, a negativan se trend nastavlja i 2011.Lošiji izvoz uz stagnaciju potrošnje na domaćem tržištu doveo je do usporavanja industrijske proizvodnje, koja će i ove godine zabilježiti pad oko 1,6 posto. Industrijske su zalihe u listopadu porasle 10,9 posto, što sugerira slabu domaću potražnju, ali i upozorava na usporavanje izvoznih aktivnosti.

I na posljetku investicije, koje su svake godine sve niže. U građevinarstvu, koje je najbolji pokazatelj ulaganja, ostalo je samo 83.000 zaposlenih, a i razina se investicija gotovo prepolovila. Tako je u cijeloj 2010. uloženo nešto više od 45 milijardi kuna, a negativan se trend nastavlja i 2011. u kojoj stručnjaci procjenjuju pad kapitalnih investicija za novih sedam posto. Strani kapital neće nam ozbiljnije pomoći, jer je u prvih pola godine pristiglo manje od pola milijarde eura, a procjenjuje se da će do kraja 2011. u Hrvatskoj biti nešto više od milijardu eura izravnih stranih investicija. Bivša je vlada ustrajala na privlačenju stranih ulagača u projekte javno-privatnog partnerstva, međutim promjena vlasti sigurno će usporiti razvoj nekih projekata. Najdalje u fazi razvoja stigao je projekt razvoja Zračne luke Zagreb, za koji se trebaju otvoriti ponude u ponedjeljak i za koji navija i Europska banka za obnovu i razvoj koja ga naziva projektom desetljeća i spremna je uskočiti budućem koncesionaru financirajući projekt.

Na temelju nepovoljnih fundamenata matematički je nemoguće očekivati osjetan rast BDP-a, pa se unatoč optimističnijim najavama na početku godine, cilja na rast od jedva 0,5 posto, što će nam donijeti BDP od 46,3 milijarde eura.

Iduća godina, ako je suditi prema najavama analitičara, donosi velike izazove. Očekuje se ples po »tankoj žici«, a sve se otvorenije govori o novom padu u polje crvenog. Standard će u 2012. pasti, jer nas očekuje poskupljenje energenata i komunalnih usluga, a država će morati ukinuti neka stečena prava, koja su građanima donosila transfere. U brojkama, većina analitičara najavljuje pad BDP-a za od 0,5 do 1 posto. Najavljen je i novi val stečajeva, što zbog čišćenja tržišta, što tvrtki koje su iscrpljene dugotrajnom krizom, pa tim Raiffeisenovih analitičara najavljuju skok stope nezaposlenosti na 18,5 posto. I dalje će padati kapitalna ulaganja, a unatoč tome da je 2012. posljednja godina Hrvatske izvan Europske unije, stručnjaci najavljuju samo 900 milijuna eura izravnih stranih investicija.

Neće se oporaviti potrošnja, kažu u Raiffeisenu, a razloge za to treba tražiti i u relativno visokoj zaduženosti kućanstava te u stagnaciji realnih dohodaka, koja će se nastaviti i iduće godine. Europska banka za obnovu i razvoj najavila je da će drugi put ove godine rezati prognoze rasta hrvatskog BDP-a. Nakon što su ga srezali sa 2,8 na 1,9 posto rasta neslužbeno se najavljuje da će ovaj put škare analitičara biti oštrije pa se očekuje rast na razini statističke pogreške.

O posljedicama zaduživanja dovoljno govori to da je ove godine iz proračuna više novca utrošeno za plaćanje kamata na dugove nego na pomoć u obliku subvencija javnim i privatnim tvrtkama.Jasno je da proračun središnje države neće donijeti porast prihoda ako se ne budu uvodili novi porezi nego će se morati uskladiti s novim uvjetima. Naime, proračun za tekuću godinu izrađen je temelju pretpostavke da će BDP rasti za 1,4 posto te očekivanja rasta od 2,5 posto u 2012. Kako bi to značilo oko 1,25 milijardu eura veće ostvarenje ekonomije, a posredno i nekoliko milijardi kuna novog novca u proračun pri sastavljanju proračuna morat će se oprostiti od tog novca.

Proračun se za sada puni u skladu s predviđanjima, pa je deficit u deset mjeseci godine dosegao devet milijardi kuna. Prikupljeno je 31,8 milijardi kuna samo od PDV-a, što je gotovo pola milijarde kuna više nego lani. Porez na dobit tvrtki ima pozitivan trend pa je uplaćeno ukupno 6,2 milijarde kuna na ime tog poreza, odnosno oko milijardu kuna više nego lani. Ključni problem i dalje ostaje neusklađenost primitaka i rashoda u mirovinskom osiguranju. Tako je u deset mjeseci stvoren deficit od 18,2 milijarde kuna za mirovine. To je nastavak trenda koji traje već godinama, a prema kojem Hrvatska iz zaduživanja i poreznih prihoda financira umirovljenike, a to je izazov s kojim ćemo se morati nositi i u 2012. godini.

O posljedicama zaduživanja dovoljno govori to da je ove godine iz proračuna više novca utrošeno za plaćanje kamata na dugove nego na pomoć u obliku subvencija javnim i privatnim tvrtkama. Tako je u deset mjeseci izdvojeno 5,38 milijardi kuna za subvencije, a čak šest milijardi kuna za plaćanje kamata. Veće zaduživanje rezultira i većim troškovima, a od lani do danas naplaćali smo se 1,2 milijarde kuna kamata više, što je 25 posto skoka rashoda za ovu namjenu i sugerira prezaduženost ili nepovoljne uvjete plasmana. Ne treba zanemariti ni to da se zbog prijetnji pada kreditnog rejtinga države nova vlada mora držati ograničenja iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti pa je ekonomski strateg SDP-a najavio deficit manji za minimalno jedan posto BDP-a. U kunama je to 3,5 milijarde manja javna potrošnja, a ako se prevede matematika na socijalnu politiku to će značiti pretresanje proračuna, koje je najavio Dragan Kovačević te rezanje socijalnih transfera i manje subvencija.

Ako nam padne kreditni rejting prema izračunima budućeg ministra gospodarstva i potpredsjednika vlade, Radimira Čačića, bit ćemo dužni milijardu eura više, a da nijedna kuna ne uđe u državu, samo na temelju većih prinosa na postojeće obveznice koje su već plasirane, a novac dobiven njihovom prodajom odavno potrošen. U idućoj godini čekaju nas obveze veće od 11,2 milijardi kuna za otplatu dugova središnje države.

Ukupni reprogram svih sektora u državi kreće se oko 16 milijardi eura. Ta se enormna brojka tiče refinanciranja tvrtki, države, poslovnih banaka i građana, koji su prikupili dugove veće od 250 milijardi kuna.