Ograničenjem vremena bolovanja država će uštedjeti 350 milijuna kuna

U Hrvatskoj je 16.100 osoba na bolovanju od jedne do pet godina, a tristo osiguranika boluje od pet do čak petnaest godina.

S početkom godine na snazi je ograničenje bolovanja koje će ubuduće moći trajati neprekidno tri godine, nakon čega će se radnici slati ili u invalidsku mirovinu ili će se morati vratiti na posao. Država na dokidanju bolovanja dužih od tri godine kani uštedjeti godišnje 350 milijuna kuna, što je otprilike sedmina ukupnog iznosa što ga zbog bolovanja godišnje utroše poslodavci i državni budžet. Pritom će se, osim onkoloških bolesnika, pacijenata na dijalizi te transplatiranih nakon 18 mjeseci isplaćivati tek polovica zadnje isplaćene plaće.

Stara bolovanja
Kako doznajemo u HZZO-u, s obzirom na to da nema retroaktivnog provođenja Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji sadrži nove propise, trajanje bolovanja "broji se" tek od početka ove godine, uključujući i osiguranike koji već jesu na bolovanju od prošle godine. Prema podacima Ministarstva zdravstva, na bolovanju u trajanju do jedne godine u prošloj je godini bilo 184,8 tisuća ljudi u Hrvatskoj, kod njih 16.100 bolovanje traje od jedne do pet godina, a tristo osiguranika boluje od pet do petnaest godina. Usporede li se dani bolovanja po aktivnom osiguraniku, tada je 2007. godine svaki aktivno zaposlen na razini Hrvatske u prosjeku bolovao 12,4 dana. Najveći broj dana bolovanja HZZO je zabilježio u Gospiću, i to čak 14,18 dana, što je više od dva radna tjedna. Na razini Hrvatske dnevno je zbog bolovanja s posla izostajalo 61.332 radnika, odnosno 3,9 posto od ukupno aktivnih osiguranika, a zanimljivo je da je broj dnevno bolesnih čak veći od radno aktivnih osiguranika u 14 područnih ureda. Najveća stopa bolovanja na teret HZZO-a zabilježena je u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva, zatim u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, u prerađivačkoj industriji te ribarstvu.

Rast broja bolesnih
Na teret poslodavaca 2007. godine dnevno je s posla izostajalo 27,5 tisuća osoba, što je za 10,38 posto više nego prethodne godine. Za siječanj i veljaču 2008. godine stopa bolovanja je osjetno porasla na 4,04 posto, štoje pooštrilo kontrole. Zahvaljujući dobrim dijelom osnivanju Hrvatskog zavoda za osiguranje zaštite zdravlja na radu, od 1. siječnja 2008. godine, međutim, stopa bolovanja smanjena je sa 4,20 na 3,57, što je 230 milijuna kuna uštede.

Naknade

Austrija
Do 42 dana plaća poslodavac, nakon toga fond (prosječno 26 euro na dan). Naknada za bolovanje je maksimalno jednu godinu.

Češka
Plaća se iz posebnog fonda socijalnog osiguranja (uključuje mirovine socijalne naknade) i ne financira se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Slovenija
Do 30 dana poslodavac, nakon toga fond bez ograničenja trajanja

Slovačka
Plaća se iz posebnog fonda socijalnog osiguranja i ne financira se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Hrvatska
Do 42 dana bolovanje plaća poslodavac, nakon toga fond, ali maksimalno tri godine