Prijava
Traži
Prosječna mirovina isplaćena ovoga mjeseca prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznosi svega 2.561 kunu. Bez međunarodnih ugovora ona je oko 300 kuna veća. Ipak, i kada na stranu stavimo inozemne mirovine, u Hrvatskoj više od 600.000 umirovljenika živi ispod granice siromaštva.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ovoga je mjeseca isplatio mirovine za oko 1,15 milijuna korisnika, od čega oko 180.000 onima koji primaju mirovinu i iz inozemstva. Prosječna mirovina svih pritom je niža od linije siromaštva u Hrvatskoj te iznosi 2.561 kunu, a bez međunarodnih ugovora za tek dio staža odrađenog u Hrvatskoj je oko 300 kuna veća te kao takva čini oko 42 posto prosječne radničke plaće u Hrvatskoj od 6.747 kuna.
Sto kuna između prijevremene i starosne mirovine
Unatoč tomu što se kao najveći problem mirovinskog sustava ističe građane koji su se prijevremeno umirovili, njih je trostruko manje od onih u starosnoj mirovini, oko 200 tisuća naspram njih više od 600 tisuća. Također, između njihovih primanja svega je stotinu kuna razlike u korist starosnih umirovljenika. Prosjek pritom ruše oni koji su u starosnu stjecanjem potrebne životne dobi prešli iz invalidske, dok je tisuću kuna veća mirovina dugogodišnjih osiguranika koji su iskoristili mogućnost da se umirove ranije jer su imali 40 i više godina staža.
Najmanje iznose primaju oni koji na temelju godina staža i plaća nisu dosegnuli minimalnu vrijednost mirovine pa im je određena ona nešto povoljnija, najniža. Takvih je oko 266 tisuća s prosjekom primanja od svega 1.723 kune. S druge strane, korisnika najviše moguće mirovine prema općim propisima je samo 1.756 te su njihova primanja u prosjeku 7.206 kuna, zahvaljujući visokim plaćama.
Loše živi i oko 216 tisuća građana, mahom udovica, u obiteljskoj mirovini s prosjekom od samo 2.089, koliko otprilike prima i oko 108 tisuća građana u invalidskoj mirovini.
Novi umirovljenici baš i nisu nešto profitirali
Hrvatska je u prvih deset mjeseci ove godine dobila oko 41.000 novih umirovljenika. Oni u prosjeku imaju dvije godine radnog staža više, ali samo 46 kuna veću mirovinu. Oko polovine njih otišlo je u starosnu, a u privremenu njih oko 6.500. U obiteljskoj je oko 8.000 novih penzionera, a u invalidsku je otišlo njih oko 1.700. Gotovo 7.000 novih mirovina u 2020. ostvarile su osobe koje ujedno primaju mirovinu iz inozemstva.
Pravo na mirovinu zbog smrti u ovoj je godini dosad izgubilo više od 38 tisuća osoba.
U Hrvatskoj od ispodprosječne mirovine živi više od 600.000 građana, što je krajnje poražavajući podatak. Kada maknemo mirovine koje se isplaćuju za tek dio radnog staža stečenog u Hrvatskoj, onda je situacija slijedeća:
Do 500 kuna prima 3.403 građana, od 500 do 1.000 kuna njih 23.585, a od tisuću do 1.500 kuna mirovine 93.410. Mirovinu do 1.500 do 2.000 kuna dobiva 142.913 umirovljenika. U idućoj kategoriji do 2.500 kuna je 142.913 korisnika, a u onoj do 3.000 kuna njih 148.178. Mirovinski prosjek te posljednje kategorije je 2.765 kuna. Linija siromaštva za samca iznosi 2.710 kuna pa je tako oko 600.000 umirovljenika po primanjima ispod te granice...
Ovu i slične vijesti pronađite na mirovina.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
