Prijava
Traži
Hrvatska će morati uvesti mjere kojima će radno sposobne starije ljude zadržati na radnim mjestima, povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup te postrožiti kontrolu i davanje mirovina, ukoliko želi spriječiti neodrživo stanje u mirovinskom sustavu, neki su od prijedloga poslanih sa okruglog stola „Problemi i perspektive mirovinskog sustava”, održanog u srijedu u Zagrebu u organizaciji magazina Banka i Instituta za javne financije.
Mirovine, kao najveći izvor deficita proračuna središnje države, postaju sve veće opterećenje, budući da je došlo do ozbiljnog narušavanja odnosa umirovljenika i osiguranika.
„Znatno uvećanje mirovinskih rashoda nadilazi financijske mogućnosti hrvatskog gospodarstva, a mogućnosti za daljnje zaduživanje su iscrpljene. Stoga je nužno promišljanje promjena“, upozorio je Predrag Bejaković, istraživač Instituta za javne financije.
Dok su 2004. radnici u prosjeku napuštali tržište rada u 61. života, sada ga napuštaju u 59., upozorio je Bejaković naglašavajući da upravo zbog preranog umirovljenja prosječna mirovina doseže tek 41 posto prosječne plaće. Da su u mirovinu otišli s punim radnim vijekom umirovljenici bi imali oko 60 posto plaće.
Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije, pozvala je na donošenje posebnog zakona koji bi poradio na „radnom angažmanu umirovljenika”.
Zuber je na temelju detaljne analize veze između uplaćenog doprinosa i mirovine pokazala mnogobrojne nelogičnosti koji narušavaju I. stup sustava, a različitim kategorijama osiguranika (obrtnicima, slobodnim zanimanjima, poljoprivrednicima...) osiguravaju razinu prava koja uvelike nadilazi razinu uplaćenih doprinosa.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman najavio je donošenje nove formule za izračun mirovina, ali je priznao da Vlada ne može sama riješiti taj problem.
„Moglo bi se kroz dulje razdoblje postupno smanjiti mirovine po posebnim propisima od kojih neke iznose i više od 17 tisuća kuna“, rekao je Rožman uz napomenu kako bi trebalo „preispitati i saborske mirovine“. Razmišlja se o izjednačavanju dobne granice za sve zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru na 65 godina, rekao je.
Kao drugu mjeru, dodao je, vlada razmatra postupno povećanje doprinosa za drugi stup, ali se o toj mjeri mora izjasniti Ministarstvo financija jer «povećanje doprinosa za 1 p.p. donosi trošak od milijardi kuna godišnje».
Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a, ponovio je želju za povećanjem izdvajanjem u drugi stup sa sadašnjih 5 na 10 posto bruto plaće u roku od sedam godina.
Udruženje mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društva predlaže također priznavanje prava na dodatak na mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti i članovima obveznih mirovinskih fondova, a neophodno je, ističu, izraditi prijedlog nove formule za izračun osnovne mirovine.
Ana Milićević Pezelj (SSSH) napomenula je kako dvije trećine radnika prima ispodprosječnu plaću, a minimalna mirovina za jednu godinu staža iznosi 114 plastičnih boca, odnosno 56,59 kuna.
Sindikati pozivaju na izradu kvalitetne analize u kojoj bi sudjelovale sve strane i u kojoj ne bi smjelo biti lobiranja određenih skupina.
Više je sudionika rasprave naglasilo kako mirovinska reforma i reforma na tržištu rada idu ruku po ruku, te kako održiv mirovinski sustav podrazumijeva isplativost što dužeg ostajanja u svijetu rada. Dok tko može.
Projekt Analiza mirovinskog sustava podržali su AZ mirovinski fondovi, Erste plavi mirovinski fondovi, PBZ Croatia osiguranje OMF, Raiffeisen OMF, HUP, Zagrebačka burza, HGK, SSSH i Matica hrvatskih sindikata.
Prezentacije sudionika okruglog stola i ostale informacije o Analizi mirovinskog sustava možete pronaći na http://www.banka.hr/Analizamirovinskogsustava
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
