Prijava
Traži
U proteklih je 20 godina fluktuacija stjecanja osobnog bogatstva u Hrvatskoj bila veća nego u središnjoj i istočnoj Europi, baltičkim zemljama i Rusiji zajedno, dok je u posljednjih pet godina rast tog bogatstva usporio. Podaci su to tvrtke Boston Consulting Group (BCG) u novoj analizi o globalnom bogatstvu. Istovremeno je u posljednjih 20 godina hrvatsko osobno bogatstvo raslo brže (11 posto) od onoga u regiji (10 posto).
Na svjetskoj se razini u proteklih 20 godina osobno financijsko bogatstvo gotovo utrostručilo, s 80 bilijuna američkih dolara ostvarenih 1999. godine, na 226 bilijuna dolara na kraju 2019. godine.
'Očekujemo da će rast hrvatskog osobnog bogatstva biti otporniji na utjecaj pandemije koronavirusa te da će stopa rasta biti solidna čak i u najgorem mogućem slučaju. Razlog tome je vrlo jednostavan, ljudi uobičajeno manje troše za vrijeme krize i čekaju bolja vremena, ona kada kriza završi', tumači rezultate Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u BCG-u.
U toj tvrtki očekuju da će osobno bogatstvo u Hrvatskoj porasti za sedam do osam posto do 2024. godine, što je brža stopa rasta nego u središnjoj i istočnoj Europi, balkanskim zemljama i Rusiji zajedno te puno brže od svjetskih prosjeka.
Hrvatsko osobno bogatstvo je prilično ravnomjerno raspoređeno, većina imovine (tri četvrtine) je u rukama osoba koje posjeduju manje od 250.000 dolara.
BCG nije zabilježio veliku koncentraciju bogatstva u segmentu pojedinaca s imovinom iznimno visoke neto vrijednosti (osobe koje posjeduju više od 100 milijuna dolara), što nije uobičajeno za središnju ili istočnu Europu, ili čak i na svjetskoj razini. Segment pojedinaca s imovinom visoke neto vrijednosti (osobe koje posjeduju više od jednog milijuna dolara) također je nedovoljno razvijen.
'Međutim, očekujemo kako će taj segment u budućnosti rasti gotovo dvostruko brže od segmenata s nižim vrijednostima', najavio je Čorak.
Što se tiče Hrvatske, BCG predviđa snažan zamah kod životnih osiguranja i mirovinske štednje, koji su proteklih godina zauzeli dobar dio tržišta, dostigavši svjetske prosjeke i razine, dosta iznad onih zabilježenih u zemljama središnje i istočne Europe. To se dogodilo na štetu gotovine i depozita, čiji je udio pao. Ostale sofisticiranije vrste ulaganja, poput državnih obveznica ili investicijskih fondova, još uvijek su ispod svjetskih razina i razina koje bilježe istočnoeuropske zemlje...
Ostatak vijesti pročitajte na tportal.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
