Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.
Hrvatska godišnje gubi više od deset posto BDP-a zbog korupcije, prijevara i financijskog kriminala, a prema Indeksu percepcije korupcije prošle smo godine zauzeli 60. mjesto od njih 180.
Podatci su to koje navodi Yuri Sidorovich, glavni Deloitteov partner za forenziku u Adriatic regiji, s kojim smo razgovarali o navedenim izazovima netom nakon Međunarodnog tjedna svijesti o prijevarama, prvi put održanom u Hrvatskoj.
Koji su glavni razlozi i uzroci korupcije i prijevara?
Korupcija i prijevare društveni su fenomen koji pokreće veliki broj faktora; od postizanja prodajnih ciljeva i nedostatka kontrole, do faktora koji su više psihološke prirode, uz stav "a što ja ne bih uzeo ono što mi pripada". U okruženju visoke stope tolerancije prema korupciji, ti su faktori, naravno, pojačani. Loše razvijeni mehanizmi korporativnog upravljanja, neučinkoviti progon počinitelja i velike društvene razlike stvaraju poligon za korupciju koja postupno ulazi u sve pore društva.
Odakle onda krenuti i kako vratiti povjerenje u sustav?
Najprije moramo priznati da imamo problem. U ljudskoj je prirodi da zatvaramo oči pred problemima, a rješenja tražimo kada već "gori". To vrijedi i za korupciju, a unatoč njezinoj dugoj povijesti, tek se prije 25 godina krenulo s ozbiljnim analizama. Koja su rješenja? Svi modeli teorijskog upravljanja rizikom prijevara naglašavaju ulogu vrha i menadžmenta u ovom procesu, koji se mora voditi pozitivnim primjerima i posvetiti rješavanju problema. To je ključni faktor pokretanja nečega, napretka i dobivanja pravih resursa. Ne postoje brzi popravci s čarobnim učinkom. Moramo čvrsto odlučiti da želimo promijeniti stvari i inzistirati na ulaganju u instrumente za podizanje svijesti i suzbijanje koruptivnih radnji. Svi znamo da je povjerenje nešto što možemo brzo izgubiti, a teško povratiti. Nažalost, trenutno se nalazimo u situaciji kada je povjerenje na vrlo niskoj razini i trebat će puno napora da se ta slika popravi.
Što je s pravosuđem?
Kazne i sankcije sigurno su važno sredstvo za odvraćanje od korupcije, ali samo ako se provode sustavno. Za razliku od zemalja s anglosaksonskim pravnim uređenjem, veliki problem u našem okruženju je to što zakone ne provodimo učinkovito. Ako samo pogledamo broj i iznos nagodbi koje tvrtke plaćaju za otvorene slučajeve kršenja američkog zakona o antikorupcijskoj FCPA, vidimo da su to višemilijunski iznosi, koji se broje čak i u milijardama, i bolna su točka i najvećim svjetskim korporacijama. Resursi koje te tvrtke ulažu u sprečavanje korupcije i osiguravanje poslovne koherentnosti su, naravno, na potpuno drugačijoj razini nego što smo navikli. Moramo procesuirati pojedince, ali važna je i odgovornost pravnih osoba za kaznena djela, što moramo početi prepoznavati i sankcionirati. Nažalost, još uvijek je prisutan dojam da sudovi nemaju dovoljno veliku moć kako bi profesionalno i apolitično rješavali pitanja financijskog kriminala.
Ostatak članka pročitajte na poslovni.hr