Prijava
Traži
Treba procijeniti rizike rashoda uslijed smanjivanja fiskalnog prostora
Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu Vlada je uputila u saborsku proceduru. U međuvremenu je svoje viđenje proračunskih planova iznijelo Povjerenstvo za fiskalnu politiku. Jedno od zanimljivijih zapažanja usuglašenih na sjednici tog stručnog tijela u ponedjeljak vezano je uz planirani nastavak poreznog rasterećenja.
Fiskalno povjerenstvo, naime, Vladi predlaže da odgodi smanjenje stopa poreza na dohodak i dobit. Početak primjene nižih stopa planiran je za početak 2021., a proračunski efekti tih poreznih promjena zajedno se procjenjuju na nešto više od dvije milijarde kuna.
U Povjerenstvu navode kako podržavaju Vladina nastojanja za što skorijom konsolidacijom javnih financija, ali ističu i kako će se zbog epidemije bolesti COVID-19 izvanredne okolnosti nastaviti i u 2021.
“Zbog visokog javnog duga i niske stope potencijalnog rasta poduzete mjere fiskalne politike moraju biti ciljano usmjerene, privremene i efikasne, zbog čega Povjerenstvo Vladu poziva da odgodi primjenu onih mjera koje ne ispunjavaju ove kriterije”, stoji u priopćenju.
U smislu odgode početka primjene i izrijekom navode smanjenja stopa poreza na dobit i dohodak, podsjećajući kako će samo izmjene stopa poreza na dohodak s 36 na 30 posto i 24 na 20 posto rezultirati znatnim smanjenjem prihoda opće države. Očekuje se, naime, oko 1,85 milijardi kuna manje prihoda jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji će se kompenzacijskim mjerama nadoknaditi kroz pomoći iz državnog proračuna. Usto, fiskalni odbor Vladi sugerira i da napravi evaluaciju prijašnjih i sadašnjih aktivnosti i poreznih izmjena.
Članak je prenesem u skraćenom izdanju s portala poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
