Pad maloprodaje 15,4 posto

Oštar pad maloprodaje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza, povećanja PDV-a, kao i pada kreditiranja stanovništva, ističu analitičari.

U listopadu je trinaesti mjesec zaredom nastavljen trend pada maloprodaje u Hrvatskoj. Promet od trgovine na malo u listopadu je u odnosu na rujan nominalno bio manji za 4,1 posto, a realno za 4,4 posto, dok je prema prošlogodišnjem listopadu nominalno bio manji 15,1 posto, a realno 15,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Taj je pad potrošnje znatno veći nego što se očekivalo. Šest analitičara, koje je anketirala Hina, procjenjivalo je da je potrošnja pala između 10 i 13 posto u odnosu na listopad prošle godine.

Oštar pad maloprodaje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza i povećanja PDV-a te pada kreditiranja stanovništva, kažu analitičari. "Snažan pad potrošnje pokazuje da pesimizam potrošača raste, što je posljedica rasta nezaposlenosti. Struktura potrošnje pokazuje da se stanovništvo brzo prilagođava recesijskim uvjetima, pa kupuju samo ono nužno za život", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. Ističe i kako kontinuirani pad potrošnje pokazuje da se rast gospodarstva više neće moći temeljiti na potrošnji, ni osobnoj, ni državnoj.

Najveći pad po strukama zabilježen je u trgovini motornih vozila - čak 63,7 posto. Velik pad zabilježile su i ostale nespecijalizirane prodavaonice (31,5 posto) kao i prodaja rabljene robe te prodaja izvan prodavaonica (31,2 posto). Ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama bilježe pad prodaje za 24,9 posto, alkoholna i druga pića za 18,9 posto, prodaja motornih goriva i maziva za 18,7 posto, a trgovine namještajem, opremom za rasvjetu i drugim proizvodima za kućanstvo - 16,4 posto.

Na godišnjoj razini rast maloprodaje bilježe tri trgovačke struke. Promet u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama, koje čine trećinu hrvatske maloprodaje, blago je povećan za 0,7 posto, no u listopadu je u odnosu na rujan promet pao za 1,6 posto. Najveći porast na godišnjoj razini, za 7,2 posto, registriran je kod kruha, peciva, tjestenine i slatkiša, no u odnosu na rujan i tu je došlo do pada prometa za 14,5 posto. Maloprodaja kozmetičkih i toaletnih proizvoda bilježi gotovo simboličan godišnji rast od 0,1 posto, a u odnosu na rujan zabilježen je pad od 9 posto.

Iako su podaci o maloprodaji u listopadu gori od očekivanja ne treba izgubiti iz vida da su krajem prošlog tjedna iz HUP-ove Udruge trgovine istaknuli da je na terenu u studenom ipak zabilježen pozitivan trend te da se očekuje da će u prosincu promet biti na razini prethodnih godina. Tome bi trebala pogodovati brojna sniženja kao i najave banaka o sniženju kamatnih stopa na kredite, kao i isplata božićnica.

Druga granska udruga - Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore - nedavno nije iznijela tako optimistične prognoze. Njihova je procjena da će hrvatski građani tijekom prosinca potrošiti između 9 i 10 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji prosinac za oko milijardu kuna manje.

Proteklih godina potrošnja građana u prosincu je uglavnom bilježila rast - oko milijardu kuna više svake godine, no prošle je godine potrošnja građana stagnirala jer su građani u prosincu 2007. potrošili oko 11 milijardi.