Od 1. srpnja 2013. i građani Hrvatske moći će se natjecati za unosne poslove.
Kakva kriza?: Dok u drugim zemljama njihovi kolege dobivaju otkaze, službenicima u Bruxellesu i Strasbourgu teče med i mlijeko.
Zlatne mirovine: Poslodavac će se brinuti za vas i nakon završetka radnog vijeka - penzije su za naše uvjete uistinu ogromne.
Prava službenik u Hrvatskoj i Europskoj Uniji
EU: petodnevni radni tjedan od 37,5 sati
HR: petodnevni radni tjedan od 40 sati
EU: praznici 42 dana godišnje (24 dana godišnjeg, 7 praznika i 11 neradnih dana u EU institucijama)
HR: 33 neradna dana (najmanje 20 dana godišnjeg odmora i 13 državnih praznika)
EU: ako rade svaki dan 45 minuta duže mogu ostvariti još 24 dana slobodno
HR: prekovremeni sati se plaćaju, nema slobodnih dana
EU plaće: pola zaposlenih u Europskoj komisiji zarađuje više do 600 tisuća kuna godišnje
HR plaće: početniča plaća za VSS - oko 5 tisuća kuna
EU: za odvojen život dodatak na plaću od 16 posto
HR: odvojen život 1600 kuna
EU: beplatna hrana i piće u kantinama
HR: nema naknade za topli obrok
EU: djeca se mogu školovati u privatnim školama, a za školarinu dobivaju 140 tisuća kuna godišnje
HR: božićnica, regres, dar za djecu
EU: 'zlatne mirovine' koje iznose čak 19 posto plaće nakon samo 10 godina rada
HR: prosječna mirovina u RH 2154 kune
Kad se ulaskom Hrvatske u EU za naše građane otvori oko 400 radnih mjesta u europskim institucijama u Bruxellesu, Luksemburgu i Strasbourgu, nema sumnje da će navala biti ogromna. Poslovi u institucijama EU postat će zasigurno najpoželjnija radna mjesta jer njihovi službenici, čak i ovim kriznim godinama, uživaju u nizu povlastica o kojima službenici u Hrvatskoj mogu samo sanjati.
Dok u državama članicama mnogi službenici ostaju bez posla ili im je smanjena plaća, sindikati službenika EU u Bruxellesu prijete štrajkom ako im se satnica radnog tjedna sa 37,5 sati poveća na 40! Njihove plaće i dalje su daleko iznad prosječnih - početnička plaća asistenta je oko 2600 eura, a s godinama može porasti na više od 6 tisuća eura, budući da svake dvije godine raste od 1,4 do 4,2 posto.
Životna šansa
Prvi natječaj: Za 350 mjesta prije dvije godine prijavilo se 3500 ljudi iz Hrvatske.Očekuje se da će oko 400 hrvatskih građana dobiti stalni 'posao iz snova' u institucijama EU u prvim godinama našeg članstva. Zapošljavanje Hrvata ići će postupno, u fazama, što znači da neće odjednom biti zaposleno svih 400, već će se natječaji raspisivati par godina.
Ako je suditi po 2009., kada je raspisan prvi natječaj za 350 zaposlenika iz Hrvatske na određeno vrijeme, interes bi mogao biti i desetak puta veći. Na taj natječaj prije dvije godine javilo se čak 3500 mladih, visokoobrazovanih ljudi No, umjesto previđenih 350 mjesta popunjen je samo manji broj jer su se naši pristupni pregovori oduljili.
Članstvo u EU stoga će biti nova prilika za mlade i sposobne kadrove da dobiju posao kakav se u Hrvatskoj nudi vrlo rijetko. Premda natječaji znaju trajati i po nekoliko mjeseci te su vrlo strogi, svi oni koji će uz znanje imati i sreće te dobiju posao sigurno neće požaliti. Plaća je glavni, ali ne i jedini poticaj.
Bolja primanja: Početnik kod nas imaoko 5000 kuna, u EU četiri puta više.Slobodni dani: Dok kod nas netko sa završenim fakultetom, tko se zapošljava u državnoj službi, može računati na plaću od 5000 tisuća kuna, njihovi kolege u EU mogu zaraditi i četiri puta više. Početnička plaća asistenta iznosi,naime,oko 2600 eura, a nakon par godina staža može se popeti na oko 50 tisuća kuna bruto mjesečno.
Osim velike plaće i petodnevnog radnog tjedna koji traje 37,5 sati, zaposlenici EU imaju čak 42 neradna dana godišnje! No, slobodni dani mogu se popeti na čak 66. Dovoljno je da svaki dan u uredu provedu 45 minuta duže da bi im se godišnji broj neradnih dana popeo na više od 2 mjeseca. Osim toga, već sada je jasno da će sretnicima Hrvatima koji dobiju posao u europskim institucijama plaća u startu porasti za 16 posto. Toliki dodatak na svoju plaću, naime, dobivaju svi oni koji nisu državljani Beligije, a žive u Bruxellesu. I naši državni službenici imaju naknadu za odvojen život, no ona iznosi 1600 kuna i tek je rijetki koriste budući da većina radi u mjestu stanovanja.
Administracija u Bruxellesu ne mora razmišljati niti hoće li za vrijeme pauze pojesti jeftini sendvič ili će ipak otići na ručak, budući da sve institucije imaju vlastite kantine u kojima su sva hrana i piće besplatni.
Briga odjeci
Dodatak na plaću: Iz Hrvatske ste, a radite u Belgiji? Imate 16 posto veći dohodak!Dok naši državni službenici u vrijeme božičnih blagdana dobivaju božićnicu i dar za djecu, u EU institucijama na puno drugačiji i izdašniji način vode brigu o djeci. Službenici, naime, imaju pravo poslati svoju djecu na školovanje u jednu od 14 privatnih škola, a oko 140 tisuća kuna godišnje dobivaju i za školarinu. Čak i nakon što odrade radni vijek, poslodavac EU ne zaboravlja svoje radnike te im garantira visoke penzije. A da bi stekli pravo na mirovinu, dovoljno je da odrade samo deset godina staža i čeka ih mirovina od 19 posto zadnje plaće. Ovakve povlastice u kojima uživaju EU birokrati sve više ljute i šefove Unije, koji su stoga nedavno i zatražili povećanje radnog tjedna na 40 sati. Na taj način porezni obveznici uštedjeli bi čak milijardu eura godišnje. Sindikati su se tome oštro suprotstavili.
- Čini se kako u Bruxellesu mnogi misle da žive u ekonomskoj mikroklimi gdje novac raste na drveću i da im svijet duguje vrlo komforan život - nije skrivao ogorčenost sindikatima Martin Callanan, lider konzervativaca u Europskom parlamentu.
Tužba sindikata
EU sindikati su se usprotivili rezanju prava i prije dvije godine. Tada su podignuli tužbu nakon što je Europsko vijeće odlučilo da će im zbog krize plaće umjesto 3,7 posto rasti samo 1,85 posto.