Cijena harača - Prema podacima DZS-a krizni porez smanjio neto plaću 2,8 posto

Plaća manja 152 kune, a najviše su platili ICT izdavači i informatičari

Punjenju državnog proračuna haračem najviše su pridonijeli radnici u sektoru informacija i komunikacija, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u ICT sektoru i izdavačkim djelatnostima prosječna neto plaća za svibanj ove godine, zbog kriznog poreza, bila manja 3,6 posto. Umjesto 8316 kuna, djelatnici u ovim sektorima u prosjeku su primili 299 kuna manje – 8017 kuna, iščitava se iz podataka koje je jučer objavio DZS.

Realan pad 1,7 posto
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u svibnju 2010. iznosila je 5277 kuna, što je nominalno 0,6 posto više nego u travnju ove godine kada je iznosila 5260 kuna, a realan je rast plaća mjesečno 0,4 posto. Svibanjska prosječna plaća prema istom mjesecu prethodne godine nominalno je niža 0,9 posto, a realno 1,7 posto. Krizni porez dodatno je opteretio primanja hrvatskih zaposlenika.

– Posebni porez na neto plaće za svibanj 2010. uzrokovao je smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 2,8 posto u Republici Hrvatskoj – istaknuli su u DZS-u.

Nakon informacija i komunikacija najveći teret harača podnijeli su djelatnici u sektoru financija i osiguranja. Umjesto u lisnicama radnika u financijama i osiguranjima, u prosjeku su 292 kune u svibnju završile u državnom proračunu RH. Velik teret harača morale su podnijeti i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Krizni porez je iz njihovih novčanika u svibnju izbio 221 kunu.

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sudjelovala je u prosjeku sa 192 kune u spašavanju proračuna. Djelatnici u javnoj upravi morali su se odreći 193 kune za harač u svibnju, a sektor obrazovanja pridonio je sa 152 kune.

Smanjena potrošnja
Najmanje su udar harača osjetile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Udar na njihove plaće bio je 1,8 posto, odnosno dobili su 66 kuna manji dohodak.

– Učinak ovog poreza ne mjeri se u nekoliko stotina kuna manje plaće. Ova mjera bila je prorecesijska jer je stvorila psihološki strah radnicima koji su počeli manje trošiti – ističe analitičar Damir Novotny.

Harač se ukida 1. studenoga
Vlada je u programu mjera za gospodarski oporavak predvidjela i prijevremeno ukidanje druge stope kriznog poreza na plaće veće od 6000 kuna od 1. studenog 2010.

– Gospodarska je kriza 50 posto psihologija, a 50 posto matematika. Radnici su s kriznim porezom dobili signal od Vlade da idemo prema dolje – kaže Damir Novotny.