I nakon pada plaća u sektoru ...

Plaća u hrvatskom Microsoftu 25.677, a u Ciscu 23.246 kuna

Kada bi se iz hrvatskog ICT sektora izuzele telekomunikacijske kompanije i predstavništva korporacija poput IBM-a, Microsofta, Oraclea, HP-a, SAP-a, Cisco Systemsa, Della i Lenova, hrvatska informatičko-telekomunikacijska industrija bila bi mala i nezamjetna, uz rijetke izuzetke.

Iako su plaće u informatičkoj branši posljednjih godina smanjene, podaci o prosječnoj neto plaći u promatranim tvrtkama vjerojatno će izazvati zavist.Domaći IT sektor ne bi se mogao razvijati bez svjetskih korporacija, ali jasno je da je njihov strateški cilj prodaja vlastitih rješenja bez obzira na velik broj partnera koji o njima ovise. Najave dolaska velikih stranih kompanija, poput Googlea ili nekih drugih, u puno većem obimu nego što je to sada nisu donijele nikakav optimizam na domaće tržište jer su velike svjetske korporacije već snažno prisutne na domaćem tržištu.

No, iz podataka o njihovu poslovanju u Hrvatskoj vidi se da ni one nisu imune na krizu domaćega gospodarstva jer ono, nažalost, i dalje jako ovisi o ulaganjima države i državnih tvrtki koja su u krizi prilično smanjena. Pritom ne treba zaboraviti da velikih projekata lani nije bilo ni u privatnom sektoru jer velike strane tvrtke ovise o ulaganjima u bankarskom i financijskom sektoru te telekomunikacijama.

U nedavnoj studiji IDC-a, koja prikazuje stvarno stanje u domaćoj IT industriji, u 2009. godini bilo je 2138 ICT tvrtki, i to 1853 (87 posto) IT poduzeća, a 285 (13 posto) telekom tvrtki. Po broju ICT tvrtki na milijun stanovnika s nama usporedivim zemljama bolji smo samo od Slovačke. Porazan je podatak da većina ICT tvrtki, njih čak 1176, ima samo jednog do četiri zaposlena, što je 55-postotni udjel u ukupnom broju tvrtki. Kada se pogledaju male tvrtke, do 50 zaposlenih, njihov je udjel čak 97 posto.

Da stvari budu gore, studija pokazuje da je 60 posto zaposlenih u ICT sektoru u 68 tvrtki koje imaju više od 50 zaposlenih i koje ostvaruju 77 posto ukupnog prihoda te 82 posto dodane vrijednosti cijelog ICT sektora.

Sve to ukazuje da velike strane kompanije mogu kvalitetno i strukturirano upravljati jako razlomljenom i nejakom partnerskom mrežom u kojoj se samo rijetke domaće tvrtke mogu snažnije izboriti za svoju poziciju i osigurati regionalni iskorak. Pritom se, kada je riječ o svim aspektima poslovanja, strane kompanije relativno brzo prilagođavaju stanju na domaćem tržištu, osobito kada je riječ o upravljanju zaposlenicima.

Iz financijskih pokazatelja Microsofta, IBM-a, Oraclea, HP-a i Cisco Systemsa u fiskalnoj 2010. poslovnoj godini vidi se da sve kompanije na hrvatskom tržištu bilježe pad prihoda. Najveći pad prihoda zabilježio je Oracle, čak 35,71 posto, slijedi Microsoft s nešto više od 15 posto, a sličan pad imaju i Cisco te IBM. Cisco je tako zabilježio pad malo veći od 9 posto, a IBM gotovo 11 posto. Znakovito je da se HP drži najbolje i ima pad od samo 0,47 posto.

Kada je riječ o rashodima u 2010., sve su promatrane kompanije zabilježile smanjenje rashoda kao preduvjet internog restrukturiranja koje je bilo vidljivo u prošloj, ali i ovoj fiskalnoj godini. Najveće rezanje troškova provedeno je u Oracleu (17,4 posto), slijedi Cisco sa 15,5 posto te IBM s gotovo 14 posto. Microsoft je svoje rashode smanjio 7,4 posto, a HP je jedini među IT velikanima povećao rashode, i to za 4,3 posto.

Prema poslovnim izvješćima o dobiti domaćih kompanija, situacija je vrlo šarolika. Oracle je tu definitivno najgori jer je fiskalnu 2010. završio u minusu od 3,45 milijuna kuna. Problemi, koji su na kraju rezultirali dolaskom Ivana Vidakovića na mjesto direktora Microsoft Hrvatska, vidljivi su u padu dobiti čak 38,72 posto. Sve su ostale kompanije uspjele iznimno dobro poslovati u kriznoj 2010., a najbolje je pritom prošao Cisco, koji je dobit gotovo udvostručio povećavši je čak 175 posto iako je kompanija u prošloj fiskalnoj godini ostvarila vrlo malu dobit. Stabilan rast dobiti ostvario je HP sa 3,5 posto, a najbolji posao svakako je odradio IBM rastom malo većim od 14,5 posto i tako među promatranim kompanija ostvario najveću pojedinačnu dobit.

I dok je većina promatranih stranih IT korporacija smanjivala broj zaposlenih, osim Cisca, samo je HP povećao svoj zaposlenih za čak 21 posto i dosegnuo brojku od 104 zaposlena. IBM je uz neznatno smanjenje broja zaposlenih i dalje najveća strana IT kompanija koja posluje na domaćem tržištu sa 185 zaposlenih. Microsoft i Oracle smanjivali su svoj broj zaposlenih za 11 odnosno gotovo 8 posto i prošlu fiskalnu godinu završili na jednakom broju od 48 zaposlenih.

Usporede se navedene brojke o zaposlenima s IDC-ovim istraživanje za 2009., iako ni u 2010. nije bilo većih odstupanja, vidjet će se da i predstavništva stranih kompanija imaju više zaposlenih od većine domaćeg ICT sektora. Čak 65 posto tvrtki ima četiri ili manje zaposlenih, odnosno više od 81 posto ih broji manje od 10 zaposlenih. Zanimljivo je primijetiti i da 217 ICT tvrtki u kojima nema zaposlenih godišnje ostvarI 131,27 milijuna kuna prihoda.

Iako su plaće u informatičkoj branši posljednjih godina smanjene, podaci o prosječnoj neto plaći u promatranim tvrtkama vjerojatno će izazvati zavist. Ovdje treba napomenuti kako je riječ o prosječnoj plaći po zaposlenom pa je sigurno da ih ima i mnogo većih, ali i manjih. Najveću prosječnu plaću dobivaju zaposlenici Microsofta, i to 25.677 kuna, a slijedi Cisco sa 23.246 kuna. Te plaće i te kako nadmašuju prosjek u domaćim informatičkim tvrtkama. Pritom ne treba zaboraviti niti druge beneficije poput službenog automobila, mobitela, računala…

Najmanju prosječnu plaću imaju HP-ovi zaposlenici, i to 13.701 kunu, a vrlo su slične prosječne plaće u IBM-u i Oracleu. IBM-ovci u Hrvatskoj tako prosječno imaju 15.153 kune, a zaposlenici Oraclea 16.562 kune. Ukupno gledano, strane kompanije i dalje plaćaju bolje od domaćih IT kompanija, ali i tu je zamjetan trend snižavanja plaća, osobito prilikom novog zapošljavanja.